Od 3. siječnja 2000. do 31. kolovoza 2001., vlast je povećala stari dug od 46 milijardi za dodatnih 25 milijardi kuna. No, niti ta zaduživanja nisu pokrpala rupe u državnom proračunu, u kojem trenutno nedostaje oko 2 milijarde kuna, prvenstveno od neostvarenih prihoda od privatizacije.
Situaciju za Glas Amerike komentira makro-ekonomist Mladen Vedriš. "Procjene od 12 milijardi kuna od privatizacije u startu su se pokazale nerealne. To se smanjilo na 8, osam i pol milijardi, zatim je došlo šest milijardi, i na kraju - sa svim dramatičnim svjetskim događajima - opale su i cijene ali i interes za pojedine priavtizacijske procese koji su bili u toku. Ono što je najizglednije da će se u ovoj godini okončati, to je prodaja drugog djela dionica Hrvatskog telecoma, i s time proračun može računati. Ostalo, najavljene prodaje banaka, osiguravajućih društava, nekih drugih djelova infrastrukture, to će se tek djelomično ostvariti, a ostalo se pomiče u narednu godinu.
Eksplozija javne potrošnje dovela do udvostručenja proračuna
Mladen Vedriš uz upozorava da "ne treba zaboraviti da je u Hrvatskoj, prije pet ili šest godina, proračun iznosio oko pola sadašnjeg. Znači, ne milijardu ili dvije manje od sadašnjeg. Ako je danas proračun u grubo rečeno, 50 milijardi, onda je bio 25. Pravo je pitanje, zbog čega se udvostručila javna potrošnja. Neka netko iz ladice izvadi taj okvir javne potrošnje od tada, i neka vidi što se to u međuvrmenu dogodilo da je ona tako eksplodirala? Naravno, odgovor će pokazati da, na žalost, je osim klasične budžetske potrošnje enormno rastao transfer mirovinskim i zdravstvenim fondovima. On je porastao iz jednostavne činjenice jer je pala razina zapošljavanja, i zbog toga je manje onih koji stvaraju, a više onih koji troše."
Zaduživanje - "priča na kratku stazu"
Zbog smanjenih prihoda od privatizacije, vlada je već odgodila vraćanje 400 milijuna dolara inozemnog duga. Nova zaduženja neće biti jednostavno izvesti, kaže Mladen Vedriš. "Oni koji daju kredite pomno prate sposobnost Hrvatske da vrati kredite. Dio zaduživanja je vjerojatno indirektno vezan kao kolateral u prodaji imovine. Procjenjuje se da se iz prodaje imovine to može otplatiti. Ali je to na žalost priča na kratku stazu. Ako se već sada zadužite, da buduće prihode od te prodaje ponovo morate adresirati za povrat tih dugova, naravno pitanje je kako će to dalje ići..."