Dan nakon terorističkih napada na američkom teritoriju, NATO savez je odlučio, prvi put u svojoj povijesti, primjeniti odredbu iz svoje osnivačke povelje, prema kojoj oružani napad protiv jedne članice ili više članica predstavlja napad na cijeli savez. O tome kako će se ova odredba primjeniti, jučer su u washingtonskom Atlantskom vijeću govorili američki vanjskopolitički i vojni stručnjaci.
Robert Hunter, bivši američki veleposlanik pri NATO savezu, rekao je da članak 5. Povelje NATO saveza predviđa sustav kolektivne obrane čiji je cilj ponovno uspostaviti sigurnost u području Sjeverno-atlantskog saveza. Svrha ovakvog aranžmana bila je očita za vrijeme hladnog rata. Zbog čega je takav aranžman primjenjen sada? "Napadnute su Sjedinjene Države, što nitko nije očekivao. Članak 5 prvi se put primjenjuje baš u ovom slučaju. Slučaj je jedinstven i zbog toga što agresor nije država, već – kako se čini - teroristička organizacija. Evropski saveznici su ovaj članak odlučili staviti na snagu iz nekoliko razloga: prvo, tu je enormnost samog napada; drugo, žrtva su Sjedinjene Države, čelnik saveza i njegova središnja komponenta. Treće, u napadu na Svjetski trgovinski centar poginuli su i mnogi Evropljani."
Hunter: U pitanju - kredibilitet NATO-a
No, veleposlanik Hunter vidi još jedan razlog za tako brzu implementaciju članka 5: to je – po njemu - činjenica da je u pitanje došla vjerodostojnost samog NATO saveza. Ako on na terorističke napade ne odgovori na prikladan način, uslijedit će novi napadi, smatra gospodin Hunter, koji je danas uposlen u Zakladi Rand, ustanovi koja se bavi proučavanjem vanjskopolitičke i sigurnosne problematike.
Ambasador Hunter je rekao da je osnivanje anti-terorističke koalicije jednako važno kao i za vrijeme Zaljevskog rata, prije deset godina. “Koalicija protiv Saddama Huseina, koja je brojila oko 40 zemalja od toga četiri islamske, pokazala je koliko su netočne iračke tvrdnje da se radi o američkom ratu protiv muslimanskog svijeta. Takva bi se koalicija trebala uspostaviti i danas, u ratu s globalnim terorizmom” – smatra gospodin Hunter.
Joulwan: Suradnja s kavkaskim i srednjeazijskim državama vrlo važna
George Joulvan, bivši zapovjednik NATO saveza, a prije toga i zapovjednik misije I-FOR u Bosni i Hercegovini, smatra da NATO savez danas ima znatna iskustva u stvaranju koalicija s državama ne-članicama. On podsjeća na Partnertvo za mir u kojem su čak 44 države, neke od njih s Kavkaza i Srednje Azije, čija će suradnja u borbi protiv globalnog terorizma biti dragocjena. "U stvaranju partnerstva s ne-članicama ili budućim članicama postigli smo stvarno mnogo. Ne radi se o nekom pro-forma sporazumu. Američke su snage u Uzbekistanu nekoliko puta imale vojne manevre, s lokalnim snagama. Česti su kontakti državnih dužnosnika i diplomata. U nadolazećoj akciji protiv globalnog terorizma ove će nam veze biti jako korisne. Pogotovo će to biti slučaj u obavještajnom radu, gdje Zapadu nedostaju ljudi na terenu."
Natjecanje u pomoći NATO savezu
Upitan hoće li najnoviji događaji utjecati na ritam širenja NATO saveza, veleposlanik Robert Hunter je rekao: "S nama su sve zemlje kandidati za članstvo. Može se reći da se gotovo natječu u tome kako da nam što više pomognu. Oni suradnju vide kao ulaznicu u NATO savez. Međutim, ne motivira ih jedino vlastiti nacionalni interes: to su narodi koje su do nedavno živjeli pod tiranskim režimima, i oni su svjesni vrijednosti slobode. Kad bi se svi u svijetu ponašali poput članica Partnerstva za mir, Osama bin Laden bi morao pobjeći na mjesec kako bi se spasio."