New York Times, pod naslovom "Bushovi savjetnici podijeljeni oko razmjera odmazde", piše da su u administraciji predsjednika Busha po prvi puta izbila ozbiljna neslaganja oko razmjera i tajminga vojnog odgovora na prošlotjedne napade na Sjedinjene države.
Neki najviši dužnosnici, primjerice Paul Wolfowitz, zamjenik ministra obrane, i Lewis Libby, predstojnik ureda dopredsjednika Richarda cheneya, vrše pritisak za što skoriju i što širu vojnu kampanju i to ne samo protiv mreže Osame Bin Ladena u Afganistanu, nego isto tako i protiv drugih terorističkih baza u Iraku, te u libanonskom području Bekaa. Kako piše njujorški Times, državni tajnik Colin Powell, na sastancima s predsjednikom, zagovara sporije, diplomatsko pripremanje terena za vojnu akciju, i to prvo u Afganistanu, uz konzultacije sa saveznicima i podršku akcijama temeljenim na međunarodnom pravu.
Los Angeles Times daje prostor drugoj polovici rata protiv terorizma - arsenalu ekonomskog oružja kojim se mogu ugasiti financijski tokovi koji terorizam održavaju živim. Praćenje toka novca, piše LA times, vrlo je teško i u prošlosti se pokazalo prilično neučinkovitim. Tim više, ističe se, što uspješan udar na financijske žile kucavice terorizma zahtijeva suradnju vlada koje nisu među najjačim pristašama Sjedinjenih država. Uglavnom, ekonomske mjere svesti će se na dvije kategorije - one tipa "mrkva i batina", usmjerene na druge vlade, te one tipa "nađi i uništi" usmjerene izravno na teroriste.
Christian Science Monitor isto se tako bavi dolarskim brojkama, no, drugačijeg tipa. Pod naslovom "Najskuplja katastrofa u povijesti Sjedinjenih država", prva rečenica članka glasi: nikada nije toliko mnogo plaćeno toliko malo. 19 otmičara i njihovi suučesnici imali su vrlo skromne izdatke: rentakar, motelske sobe, te oko 50 tisuća dolara za avionske karte. Njihov napad, međutim, ima astronomsku financijsku cijenu - oko 60 milijardi dolara u izravnoj šteti američkom gospodarstvu, te vjerojatno više od 600 milijardi dolara u burzovnim gubicima. Usporedbe radi, piše bostonski dnevnik, do sada najskuplja američka katastrofa bio je uragan Andrew, koji je 1992. nanio štete u visini od 15 milijardi dolara.