Potragu za Osamom bin Ladenom i njegovim sljedbenicima barem su djelomično omela njegova nastojanja da sakrije svoje bogatstvo i financijske transakcije koje su korištene da bi se financirala njegova kampanja nasilja. Vlasti se nadaju da će im u praćenju protoka bin Ladenovog novca pomoći financijske institucije.
Saudijski ekstremist Osama bin Laden raspolaže, kako se vjeruje, osobnim bogatstvom od više od 300 milijuna dolara. Dio novca naslijedio je od obitelji, koja je vlasnik velike građevinske tvrtke u Saudijskoj Arabiji. Također se vjeruje da je bin Laden profitirao tijekom osamdesetih od svojih veza s afganistanskim pobunjenicima, koji su za svoju pobunu protiv bivšeg Sovjetskog saveza dobili novac od Sjedinjenih Država. Bivši američki veleposlanik u Pakistanu Robert Oakley kaže da bin Laden danas dobiva novac iz niza izvora.
"Raspolaže osobnim bogatstvom, ali i dobiva ga s raznih strana. Postoji niz vrlo bogatih muslimana, koji su i danas spremni financirati bin Ladenovu organizaciju. Oni su mu glavni izvor prihoda prihoda, uz, naravno, njegov osobni imutak, koji se vjerojatno znatno smanjio," kaže veleposlanik Oakley.
Bin Ladenova financijska mreža, kako se vjeruje, uključuje kompanije u mnogim zemljama, uključujući Tunis, Cipar i Švicarsku. Sumnja se da su ove tvrtke služile kao fasade za pranje novca dobivenog od njegovih pristaša na Srednjem Istoku, u Africi, te u muslimanskim zajednicama u Europi. Ciparska je vlada, međutim, zanijekala navode da bin Laden koristi Cipar za sklanjanje svojeg novca.
Burzovni dužnosnici u Sjedinjenim Državama, Europi i Japanu istražuju mogućnost da je bin Ladenova organizacija profitirala od prošlotjednih terorističkih napada prethodnom prodajom velikih količina dionica reosiguravatelja. Eric Melby, znanstvenik pri Forumu za međunarodnu politiku u Washingtonu, kaže da će pronalaženje i zamrzavanje bin Ladenove imovine i imovine njegove organizacije biti teško, ali ne i nemoguće. "Kako smo vidjeli u prošlotjednim napadima, radilo se o vrlo dugoj, dobro planiranoj operaciji, koja je tražila znatna sredstva za financiranje različitih ekipa. Stoga mora postojati dotok novca tim ljudima. Bit će potrebni sofisticirani napori da bi se probilo u njihove komunikacijske mreže, jer je jasno da oni mogu međusobno komunicirati i prebacivati novac. Također, vjerojatno postojeizabrane zemlje, u kojima prilično nepoželjni tipovi vode njihove bankovne poslove, daleko od kontrole, kakva, primjerice, postoji u industrijskim zemljama," rekao je.
Veleposlanik Oakley kaže da Sjedinjene Države i druge zemlje pokušavaju već neko vrijeme pratiti bin Ladenove financijske transakcije, no da se on koristi nekonvencionalnim metodama da bi sakrio svoj novac. Gospodin Oakley također smatra da će trebat promijeniti zakone o bankarstvu, kako bi se bin Ladenove aktivnosti mogle lakše pratiti. Caroline Atkinson, ekonomistica iz Vijeća za međunarodne odnose, ukazuje da stroža kontrola bankovnih transakcija možda neće pomoći u praćenju svog bin Ladenovog novca. Naime, na Srednjem se istoku često koristi “Hawala”, neformalni sustav transakcija, koji se osniva na uzajamnom povjerenju.
"Recimo da nekome u drugoj zemlji želim nešto platiti. Otišla bih trećoj osobi, platila joj, a ona bi zatim kazala svojem kolegi u toj drugoj zemlji da isplati novac. Tako zapravo ne bi bilo nikakve bankovne transakcije," kaže ona.
Gospođa Atkinson kaže da se u takvim slučajevima samo prenose upute o isplati – i to telefonom, faksom ili tekličem – koje za sobom ne ostavljaju trag papira. Ona također vjeruje da će se, nakon nedavnih napada, u mnogim zemljama razviti intenzivna debata o ravnoteži između privatnosti financijskih transakcija i potrebe da se spriječe aktivnosti terorista i kriminalaca.