Mnogo od mracnog raspolozenja, mjesavine soka, nevjerice i prvih ozbiljnijih upita, zajedno s do sada nevidjenim mjerama sigurnosti, docekalo je brojne novinare u bruxelleskom glavnom sjedistu Atlantskog saveza.
Kompleks NATO-a na obodu Bruxellesa ispraznjen je i u njemu su ostali samo najpotrebniji, u utorak kasno navecer kratko se sastalo Sjevernoatlantsko vijece, uglavnom da bi veleposlanici 18 zemalja izrazili sucut i solidarnost sa svojom drzavom - saveznicom. Glavni tajnik Lord Robertson obratio se kracim priopcenjem u ime Sjevernoatlantskog saveza u kome je porucio da, citiram, “ovaj neprihvatljivi cin nasilja bez presedana u modernim vremenima” obavezuje sve civilizirane zemlje za borbu protiv terorizma.
Saveznici su odlucni suprotstaviti se ovoj posasti, rekao je Robertson. Kratka konferencija za novinare dala je ipak nekoliko naznaka o NATO-vim buducim koracima. Kao prvo, i najbitnije, za sada nije bilo sluzbenog govora smatra li se serija teroristickih napada napadom na jednu drzavu – clanicu Saveza, dakle situacijom koju predvidja tocka V NATO-ve povelje i koja pretpostavlja zajednicki istup u svrhu obrane jedne od Saveznica.
Za sada dakle ostaje da ce 18 NATO-vih drzava stati iza devetnaeste, “u obrani zajednickih vrijednosti”, ma sto sada znacilo u ovom trenutku. Lord Robertson upozorava da se ne smije nespretno, napamet upadati u zakljucke i donositi nepametne mjere, no, pocinitelji zlodjela morati ce se suociti s posljedicama. Spekulacijama tko bi mogao stajati iza napada NATO-vi celni ljudi nisu mogli dodati nista, “ni Sjedinjene Drzave to ovoga trenutka ne znaju”, kazao je Robertson novinarima.
U hodnicima, nekoliko NATO-vih specijalista strpljivo je odgovaralo na novinarske upite. Rezime svih obrazlozenja jeste u sljedecem. Utorak, 11. rujna znaci prekretnicu u djelovanju Saveza. Teroristicki su se napadi ocekivali, NATO se na njih pripremao o cemu je bilo dosta dogovora prije dvije godine na njegovom Washingtonskom summitu, no cak je i najvece strucnjake za terorizam iznenadila kombinacija neotkrivene teroristicke akcije cije su planiranje i potom provedba zahtijevali velik broj sudionika, kao sto ih je zatekla spremnost terorista da bez ikakve milosti udare na civile.
Prekretnica za Atlantski savez je ostriji zaokret u njegovom osposobljavanju za izazove pocetka 21. stoljeca. Tragicni americki utorak prisilit ce ga da taj zaokret izvede sto prije, drasticnije i temeljitije. Dodajem jos, na kraju ovog javljanja iz NATO-vog sjedista opkoljenog policijom, iz zemlje naglo izniklim barikadama i sa helikopterima koji kruze iznad kompleksa zgrada, da je u utorak kasno navecer predsjednik Europske komisije Romano Prodi najavio izvanredni sastanak ministara diplomacija 15 drzava – clanica Europske Unije. Sa svih hitnih sjednica europskih vlada stizu poruke zgrazanja nad divljastvom, nitko se jos ni ne usudjuje glasno spomenuti moguci broj zrtava, zracni je promet osjetno reduciran, a na sve je gradove, poput Bruxellesa, pala teska tisina neizjesnosti i zdvajanja nad teroristickim cinom koji je zaista svojom surovoscu presao i najgore ljudske strahove.