"Ako ne zelis da te zaborave cim si mrtav i truo, onda za zivota pisi nesto vrijedno citanja ili cini nesto vrijedno pisanja", jedna je od brojnih maksima Benjamina Franklina. Amerika ga nikad nije zaboravila, jer Ben je cinio i jedno i drugo! Pisao kolikogod je mogao, cinio - jos i vise.
Bio je znanstvenik i izumitelj, drzavnik i diplomat, pisac i izdavac, filozof, ekonomist - bio je pravi, izvorni americki poduzetnik! Jedan od oceva-utemeljitelja ove nacije, jedan od najsjajnijih gradjana Amerike. Pronicljivost, zar, snaga, revnost, upornost i ustrajnost, velikodusnost, pomirljivost, genijalnost, kreativnost i znatizelja. Benjamin Franklin imao je sve te odlike i stoga ga Amerika smatra jednim od svojih najvecih umova, jednim od stupova na kojima pociva cijelo americko nasljedje. Benjamin Franklin personifikacija je "americkog sna"!
"Franklin iz Philadelphije" rodjen je u Bostonu, u drzavi Massachusetts, ali bio je istinski Filadelfijanac, jer sve sto je radio odise duhom bratske ljubavi tipicne za taj grad. Jedno od 17-oro djece, Ben je u skolu isao samo do svoje desete godine. Ali imao je neutazivu zedj za citanjem i znanjem i zar za samousavrsavanjem. Sa 22 godine, 1728, otvorio je svoju tiskaru i poceo s izdavanjem lista Pennsylvania Gazette. Nekoliko godina kasnije i s izdavanjem svog slavnog godisnjaka Poor Richard's Almanac. Punih je 25 godina u njemu objavljivao svoje duhovite izreke i rijeci mudrosti.
Zahvaljujuci Franklinovom vedrom i aktivnom covjekoljublju, suvremeni zivot je postao zdraviji, sigurniji i udobniji. Ben nije "izmislio" elektricitet, ali bio je taj koji je konstatirao da je elektricitet cudna stvar i pretvorio ga u nauku. Susjedi se mozda i jesu rugali i sumnjicavo vrtjeli glavama kad je Franklin, za olujnog vremena, vrsio svoje slavne, i opasne, eksperimente, pustajuci zmaja s metalnim kljucem na kraju konopca, dokazujuci da je munja, zapravo, elektricitet, ali on je bio taj koji je njima, i nama, dao gromobran. Kad mu je dojadilo da stalno mijenja naocale za citanje s onima za gledanje na daljinu, izmislio je bifokalne naocale. U kolonijalnoj Americi, grijalo se na drva, vatrom iz kamina. Opasno, a i previse se drveta trosilo, smatrao je Franklin. I izmislio zeljeznu pec. Osnovao je on i prvo vatrogasno drustvo i prvo drustvo za osiguranje od pozara. Kad smo vec kod osnivanja, osnovao je i prvu javnu knjiznicu i prvu gradsku bolnicu i postansku sluzbu i drzavno sveuciliste Pennsylvanije i Filozofsko drustvo Amerike.
Niti jedan od svojih brojnih izuma nikada nije patentirao. "Sreca je, i velika cast, kad nam se pruzi prilika da svojim izumima sluzimo drugima!" Osim za udobnost, Amerikanci Franklinu mogu zahvaliti i na tome sto su postali nacija. Dok je George Washington svoju ulogu u americkom ratu za nezavisnost igrao na bojistima, Ben Franklin, prvi americki diplomat, obdaren sjajnim diplomatskim vjestinama, svoju je ulogu vise volio igrati u svecanim dvoranama. Sklopio je savez sa Francuskom za vrijeme revolucionarnog rata, zatim zakljucio mir s Engleskom. Iako koncept Deklaracije o nezavisnosti nije bio njemu povjeren, neki kazu zbog straha da ne bi u nju ubacio poneku salu ili dosjetku, Franklin je bio taj koji ju je redigirao dodavsi izraz "samorazumljivima" u recenici "Mi drzimo ove istine samorazumljivima: svi su ljudi stvoreni jednakima."
Razgovarajuci jednom s prijateljima u nekoj filadelfijskoj taverni, Franklinu je prisao polupijani covjek koji je cuo njihovu diskusiju o Deklaraciji o nezavisnosti. "Sve te vase rijeci, one nista ne znace. Gdje je sreca koju mi taj vas dokument jamci?" Franklin se brzo snasao: "Prijatelju moj, Deklaracija o nezavisnosti americkom narodu samo jamci PRAVO da je traze. Naci je moraju sami!"
Svi, vjerovao je cvrsto Franklin, moraju imati jednake mogucnosti za ostvarenje "americkog sna". No, jedini put do pravog bogatstva vidio je kroz ozbiljan i tezak rad. Njegove osobne ideje o gospodarstvu pomogle su u oblikovanju gospodarstva zemlje. Nase stovanje Benovom doprinosu ekonomiji iskazujemo svaki put kad koristimo novcanicu od $100: na njoj je Benov lik! On sam, obogatio se u 42. godini. I onda sebe stavio na raspolaganje narodu te mu sluzio preostale 42 godine. Napisao je "The Way to Wealth", Put do bogatstva, ali nije smatrao da je bogatstvo krajnji cilj. Bogatstvu treba teziti zbog onog sto ono omogucava; ne kao nacinu da se lagodno zivi vec kao nacinu da se dobro radi.
"Otac svih Jenkija", zvao ga je americki knjizevnik i filozof Thomas Carlyle; "pjesnik zdravog razuma", francuski kriticar Sainte-Beuve. Vedar, energican, praktican i duhovit, Ben Franklin nedvojbeno je najsimpaticniji covjek one svoje izuzetne generacije. Ako je Washington "otac Sjedinjenih Drzava", onda je Ben Franklin njihov dragi i mili kum. George Washington mozda je i bio "prvi u srcima svojih sunarodnjaka", ali Ben Franklin je bio Mr. America ostatku svijeta!
"Jedan je covjek umro, a dva svijeta placu za njim", bio je francuski epitaf Franklinu. Franklina su voljela oba svijeta, i Stari i Novi. On, medjutim, u sebi nije imao mnogo od Starog svijeta. U svom je karakteru, nosio duboki nacionalni pecat. Drzavnik, diplomat, odgajatelj, spisatelj, izdavac, filozof, znanstvenik, ekonomist, abolicionist, javni djelatnik, uspjesni poduzetnik, ukratko - AMERICKI HEROJ! Benjamin Franklin, simbol svog prosvjetiteljskog vijeka.
