Linkovi

Kontroverze oko uspostavljanja Međunarodnog kaznenog suda (5/8/01) - 2001-08-07


Izricanjem presude, 8. lipnja, jedan je belgijski sud zavrsio proces koji je vec postao prekretnica u medjunarodnom pravu - dvije katolicke opatice proglasene su krivima za genocid i osudjene na kazne od 12, odnosno 15 godina zatvora, zbog toga sto su milicijskim postrojbama naroda Hutu, u Ruandi, pomagale da provedu pokolj naroda Tutsi. Prosle godine, bivsi cileanski predsjednik Augusto Pinochet, koji je bio uhicen tijekom boravka u Britaniji, izbjegao je sudjenje zbog krsenja ljudskih prava samo zbog slabog zdravlja u poodmakloj zivotnoj dobi. To su samo dva najupecatljivija primjera rastuceg trenda da se ljude, - posebice politicke celnike -, poziva na odgovornost za zlocine koje su mozda pocinili bilo gdje u svijetu. Mnogi politicki celnici suceljavaju se s opasnoscu da se nadju pred sudom, kaze David Scheffer, bivsi americki veleposlanik zaduzen za pitanja ratnih zlocina, koji trenutno radi pri Americkom institutu za mir.

"Trenutno se nalazimo u vrlo promjenjivoj situaciji - naime, u medjunarodnom sustavu namece se doktrina univerzalne jurisdikcije. To znaci da sudovi pojedinih zemalja, ukoliko za to imaju ovlasti, mogu provoditi istragu i kazneni progon pojedinaca za zlodjela koja se smatra medjunarodnim zlocinima. Sudovi to mogu ciniti cak i u slucaju da se osumnjicenik ne nalazi u njihovoj zemlji, pa cak i kada se zlocin dogodio u nekoj drugoj zemlji."

Sve veci broj ratnih zlocina konacno je natjerao sudove da se zapute novim putevima, kaze Bruce Broomhall, ravnatelj programa o medjunarodnom pravu pri organizaciji Lawyers Committee for Human Rights, u New Yorku. No, potrebno je ustanoviti sustavan pristup takvoj problematici, kaze on.

"Standardi prema kojima se provode ovi novi sudski procesi postoje vec dugo vremena, ali do sada nismo imali institucije koje bi slijedile te standarde. Danas, medjutim, stizemo do trenutka kada ce postojati medjunarodni kazneni sud, a zemlje sirom svijeta mijenjaju svoje zakone kako bi medju kaznena djela uvrstile i zlocine protiv covjecnosti, genocid, te ratne zlocine."

Gospodin Broomhall istice da prije postizanja konsenzusa o pravilima medjunarodnog prava treba rijesiti jos mnoge sporove. Sudovi u Cileu i Argentini zahtijevaju od bivseg americkog drzavnog tajnika Henryja Kissingera da odgovori na pitanja o njegovom djelovanju u vrijeme kad je bio prvi americki diplomat. Dansko ministarstvo pravosudja zaprijetilo je pravnim postupkom protiv novoimenovanog izraelskog veleposlanika u toj zemlji zbog toga sto je pristao na mucenje palestinskih zarobljenika. Jedan je belgijski sud, pak, pokrenuo istragu protiv izraelskog premijera Arijela Sharona zbog masakra Palestinaca tijekom izraelske okupacije Libanona. Bruce Broomhall istice da u slucajevima poput ovog protiv Ariela Sharona, postoje i politicke komplikacije.

"Problem je, naravno, sto se u obzir treba uzeti diplomacija. Belgija sada predsjedava Europskom unijom, a ljudi poput Sharona mogli bi doci u Europu po nekom diplomatskom poslu. Prema tome, belgijska vlada se muci kako obavljati svoje diplomatske duznosti, a u isto vrijeme pustiti sudove da se neovisno bave pravdom."

Belgijski ministar vanjskih poslova gospodinu Sharonu se ispricao, rekavsi da ce zakon, prema kojemu se protiv njega vodi istraga, mozda trebati promijeniti...." Potrebno je naci ravnotezu izmedju pravnih i politickih obzira," kaze veleposlanik Scheffer i dodaje: " Neki drzavni celnici, poput irackog Saddama Husseina ili jugoslavenskog Slobodana Milosevica, bez sumnje trebaju se naci pod istragom i, ukoliko se pokaze potrebnim, treba ih kazneno goniti.

"No, pritome moramo shvatiti kako postoji opasnost da razliciti sudovi doktrinu univerzalne jurisdikcije pocnu koristiti u politicke svrhe, dakle - kao politicko oruzje upereno protiv celnika drugih zemalja, umjesto da se radi o pravnom oruzju."

Gospodin Scheffer uvjeren je da ce problemi na koncu biti razrijeseni, posebice uspostavom medjunarodnog kaznenog suda. Medjutim, Curtis Bradley, profesor Pravnog fakulteta Sveucilista Virginije, nije u to toliko siguran.

"To jos uvijek izgleda prilicno ad hoc, prilicno zavisno o odnosima snaga, o tome kakve su ljudi srece da se nadju u jednoj ili drugoj zemlji, kakvi su medjusobni odnosi upletenih zemalja. Mnogi pocinitelji zlocina protiv ljudskih prava nisu jos uhiceni, cak ih se mozda sudski niti ne progoni, ovisno o tome o kojim sukobima govorimo."

Profesor Bradley smatra da bi pojacavanje pravnog progona politickih celnika moglo neke medjunarodne sukobe jos intenzivirati, a ne ublaziti. Ustvari, represivni celnici ce se truditi da ostanu na vlasti kako bi izbjegli kazneni progon, nakon odlaska s polozaja.

"Nemam nikakvog razloga povjerovati da ce ovih nekoliko istraznih postupaka i nekoliko nedavnih pokusaja izrucenja imati bilo kakav znacajniji ucinak u smislu da ce nekoga odvratiti od pocinjanja zlocina. Zasigurno nema dokaza u prilog tvrdnji da bi celnici, koji su skloni takvim krsenjima ljudskih prava, znacajnije promijeniti svoje ponasanje od straha da bi jednoga dana, kada napuste svoj polozaj, mogli biti uhiceni u nekoj trecoj zemlji."

Greske ce se dogadjati, kazu branitelji novog medjunarodnog sudstva. Na putu ka pravdi dogodit ce se i nepravde. Ali, dodaju, vrijeme je da neki od tirana u svijetu konacno odgovaraju pred zakonom koji je nadredjen njihovom osobnom zakonu.

XS
SM
MD
LG