NATO u Afganistanu ima više od 86 tisuća vojnika koji u sklopu mandata Ujedinjenih naroda imaju naziv ISAF, odnosno International Security Assistance Force. Ove snage čini više od 40 zemalja uključujući svih 28 članica NATO saveza. Jedna od najtežih zadaća ISAF-a je borba protiv pobunjenika na jugu Afganistana, područja koje je utočište talibana.
NATO snage trenutno provode veliku ofenzivu protiv talibana u južnoj pokrajini Helmand. No analitičari kažu da NATO-ove zapovjednike ometaju ograničenja vlada pojedinih zemalja o tome što njihovi vojnici smiju, a što ne smiju činiti. Michael Williams, stručnjak za NATO na Londonskom sveučilištu opisuje neke od restrikcija.
"Jedno od ograničenja je da vojnici ne smiju djelovati po noći. Zatim da ne smiju ići u akcije izvan određenog područja. Treće, ne smiju biti slani u borbene operacije. Četvrto, smiju pucati jedino kad se na njih zapuca. Ponekad ova ograničenja dovode do bizarnih okolnosti. Recimo ako se u akciji zajedno s britanskim vojnicima na koje se puca ne smijete odgovoriti jer se ne puca na vas. Dakle, ne možete pomoći britanskim vojnicima."
Ovakva ograničavanja otežavaju donošenje učinkovite strategije. Sjedinjene Države daju najviše vojnika u ISAF, otprilike 47 tisuća vojnika i marinaca. Oni se obično nalaze u najopasnijim područjima što ih ponekad navodi da skraćenicu ISAF ismijavaju s europskim ograničenjima. Primjerice, ISAF, kažu oni, znači I Saw Americans Fighting, u prijevodu, „Vidio sam Amerikance kako se bore“, ili pak, I Stop at Five, što znači, „Ne radim nakon pet sati“. Još jedan problem za NATO snage je to što rat u Afganistanu nije popularan u Europi. Vlada Nizozemske pala je nedavno zbog svoje politike prema Afganistanu, a dvije tisuće nizozemskih vojnika trebalo bi početi s povlačenjem u kolovozu. Sean Kay stručnjak je za NATO pri Sveučilištu Wesleyan Ohio, iz Ohioa u saveznoj državi Pennsylvaniji.
"Postoji zanimljiva diplomatska ironija jer su Nizozemci bili najpredaniji misiji u Afganistanu tijekom administracije bivšeg predsjednika Busha. Sada, kada je na vlasti Obamina administracija, koja je vrlo popularna u Nizozemskoj, oni odlaze. Glavno je pitanje hoće li taj potez voditi ka povlačenju nekih drugih saveznika. Nadalje, ukoliko Amerika bude sve usamljenija u svojoj politici prema Afganistanu hoće li to dovesti do promijene raspoloženja američkog javnog mnijenja i kako bi se to moglo odraziti na operacije u Afganistanu?"
<!-- IMAGE -->Tijekom nedavnog boravka u Washingtonu glavni tajnik NATO saveza Andres Fogh Rasmussen odbacio je takve bojazni.
"Ne vjerujem da će ono što se dogodilo u Nizozemskoj imati bilo kakve posljedice na situaciju u drugim zemljama. Radi se o jedinstvenoj političkoj situaciji u Nizozemskoj."
Očekuje se da će Kanada početi povlačenje svojih tri tisuće vojnika sredinom 2011. godine, a stručnjaci kažu da će nizozemska odluka samo potaknuti one koji vjeruju da bi Kanada trebali provesti svoje planove o odlasku.
Sean Kay kaže da Amerikanci upućuju dodatnih 30 tisuća, ali će početi s povlačenjem vojnika u srpnju 2011. godine kada će započeti proces transfera odgovornosti za sigurnost na afganistanske vojnike. To bi, kaže Sean Kay, moglo navesti druge zemlje da preispitaju svoju politiku prema Afganistanu.
"Možda će druge zemlje pomisliti da je 2011. godina trenutak koji će oni odrediti kao početak svog povlačenja. Ukoliko saveznici tako razmišljaju onda će se postaviti pitanje jesu li voljni uopće investirati ili se žrtvovati u Afganistanu poglavito u borbenim misijama."
Brojni stručnjaci vjeruju da europske zemlje mogu više pridonijeti u neborbenim snagama koje rade s afganistanskim vlastima na unapređivanju svakodnevnog života Afganistanaca. Analitičari kažu da je ta uloga podjednako važna, ako ne i važnija, od borbenih operacija protiv talibana.
