Daniel Nelson: 'Milorad Dodik je najveća prijetnja Bosni i Hercegovini'

Ovog tjedna u den Haagu bivši čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić nastavio je svoju obranu u suđenju za ratne zločine tvrdeći da su Srbi vodili pravednu i svetu borbu protiv muslimanske agresije. U Londonu, britanska policija uhitila je Ejupa Ganića, bošnjačkog člana Predsjedništva BiH u doba rata zbog navodnih raznih zločina. U međuvremenu, Bosna i Hercegovina još uvijek ima probleme u nadilaženju zapreka zaostalih od rata. O ovoj temi Judith Latam razgovarala je s bošnjačkim, srpskim i američkim novinarima i analitičarima.

Bosanski novinar Kemal Kurspahić, glavni urednik dnevnika „Oslobođenje" tijekom rata kaže da je BiH posljednjih godina unazadila svoje napore za priključenje europskim institucijama poput Europske Unije: "Mislim da postoje razlozi za bojazan koji su nedavno izneseni u godišnjoj procijeni prijetnji američkih obavještajnih agencija. U protekle četiri godine imamo paralizirajuću politiku i mislim da je Bosna zaostala za Hrvatskom i Srbijom u nastojanjima da se priključi Europskoj Uniji."

Parlament Republike Srpske usvojio je zakon kojim se olakšava održavanje referenduma o pitanjima od nacionalne važnosti. Neki analitičari promatraju taj potez premijera bosanskih Srba Milorada Dodika kao mogući korak ka referendumu o neovisnosti. Kemal Kurspahić nije siguran u to: "Dodik je javno rekao da je njegov cilj slabljenje države i jačanje njegovog entiteta. On čak govori o raspadu Bosne u sljedećih nekoliko godina i to je njegov konačni cilj. Mislim da međunarodna zajednica još uvijek ima sredstva za sprečavanje toga. Svi glavni međunarodni igrači na Balkanu, uključujući NATO, Sjedinjene Države i Europsku Uniju, opetovano su posljednjih mjeseci ponavljali da nikada neće priznati korak ka daljnjoj podijeli zemlje."

Ljiljana Smajlović, predsjednica Udruge srpskih novinara, kaže da što god Milorad Dodik bude javno govorio nije izgledno da će doći do raspada Bosne i Hercegovine: "Premijer Republike Srpske kaže da želi referendum o njegovom tumačenju Daytonskih sporazuma. On tvrdi da sporazum nikada nije dao tolike ovlasti visokom predstavniku međunarodne zajednice. Dakle, ukoliko i dođe do referenduma, tema neće biti odcjepljenje od Bosne i Hercegovine već potvrda prava Republike Srpske. Predsjednik Srbije, Boris Tadić, vjeruje da bi bilo kakav pokušaj promjene bilo čega što ima veze s Daytonskim sporazumima bilo štetno po Srbiju i da bi ugrozilo europsku perspektivu Srbije što je njen glavni prioritet."

Prije svega, nastavlja Ljiljana Smajlović, Boris Tadić pokušava se prikazati kao regionalni čelnik koji je prijeko potreban i Bruxellesu i Washingtonu. Smajlović ipak primjećuje da Bosna i Hercegovina ima ozbiljne ekonomske probleme koji mogu omesti izglede za članstvo u Uniji: "Bosna još nije članica Schengena. Republika Srpska stoji bolje u ekonomskom smislu od Bosne i Hercegovine. To je jedna od činjenica koja je ojačala Dodika. Ne vidim kako Bošnjaci i Hrvati mogu legitimno i ozbiljno optuživati Srbe ili Republiku Srpsku za njihove ekonomske probleme. Mislim da oni trebaju sami sebe kriviti. Mislim da je jednostavno lakše donositi odluke u Republici Hrvatskoj nego u bošnjačko-hrvatskoj Federaciji jer se oni neusklađeni i između njih nema povjerenja."

Stručnjak za Balkan Daniel Nelson, autor mnogih knjiga o regiji, kaže da Federacija nije prepoznala svoj potencijal za ekonomski razvoj dijelom i zbog nejedinstva, a dijelom zbog pomanjkanja središnjih institucija: "Ukoliko neki investitori dođu u Bosnu i Hercegovinu, oni ne znaju s kim da razgovaraju. U Republici Srpskoj donošenje odluka je lakše jer se radi o diktaturi. Tamo nema demokracije i oni sprečavaju stvaranje ujedinjene Bosne i Hercegovine. Oni je pokušavaju torpedirati i uništiti. Bošnjaci i Hrvati imaju svoje ciljeve unutar Federacije i oni nisu nužno jedinstveni, kako na razini predsjedništva tako i lokalno. Kad razgovarate s ljudima u Federaciji, oni ne znaju tko će donijeti odluku, međutim, u Republici Srpskoj to se zna. Dodik i njegove ulizice opetovano potkopavaju Daytonske sporazume te su uništili mogućnost za jedinstvenu i multietničku Bosnu i Hercegovinu."

Direktor američkog obavještajnog sektora nedavno je nazvao Bosnu i Hercegovinu 'najvećom sigurnosnom prijetnjom Europi'. Republika Srpska, tvrdi Nelson, je problem: "Sjedinjene Države to znaju. Europska Unija također. Dodik je najveća prijetnja za podjelu pa čak i sukob unutar Bosne i Hercegovine. Međunarodna zajednica mora preuzeti snažniju ulogu. I ako to učini, Bosna i Hercegovina bi mogla postati multietnički primjer svijetu."

Daniel Nelson dodaje da to treba biti cilj Bosne i Hercegovine. U suprotnom, ukoliko narodi BiH požele ići svaki svojim putem, ostat će siromašni i izmučeni sukobom.