Republika Hrvatska tranzitna je točka kroz koju se krijumčare narkotici, najčešće na putu od istoka ka Zapadnoj Europi. U izvješću se navodi kako se Hrvatska nalazi na takozvanoj Balkanskoj ruti krijumčarenja heroina i kokaina. Prema službenim izvješćima ta ruta sada je postala dvosmjerna. Heroin i kokain iz Azije prolaze preko Hrvatske ka Zapadnoj Europi dok se sintetičke droge i neke kemikalije za preradu droga krijumčare sa Zapada ka Istoku.
Droge koje prolaze hrvatskim teritorijem krijumčare se kako kopnenim tako i morskim putem, a hrvatske vlasti procjenjuju da će se krijumčarenje putem brodskih kontejnera povećati u nadolazećim godinama. Hrvatska, ocjenjuje se, nije veći proizvođač droga, a domaća proizvodnja ograničena je na pojedince koji uzgajaju marihuanu za domaće tržište.
U izvješću američke vlade navodi se da hrvatski organi reda aktivno surađuju sa američkim, europskim i regionalnim partnerima u suzbijanju krijumčarenja narkotika. Hrvatski zakoni, ocjenjuje se, uglavnom su dostatni za borbu protiv krijumčara droga i suzbijanje konzumacije narkotika. U 2008. godini zaplijene droga u Hrvatskoj pale su za deset posto u odnosu na 2007., a trend je nastavljen i u prošloj godini kada je zabilježeno devet posto manje zapljena droga. Na primjer, zapljena kokaina u prvih devet mjeseci 2009. godine dramatično je pala u usporedbi s istim razdoblje 2008., s 25 kilograma na svega pet kilograma zaplijenjenog kokaina.
Prema raspoloživim pokazateljima, količina droga u Hrvatskoj ipak se povećala te je posljednjih godina postala raznolikija. To je dovelo do povećanog korištenja droga naročito među mladima u Hrvatskoj, stoji u izvješću. Među faktorima koji su doveli do toga spominje se liberalizacija graničnog prometa, u sklopu procesa prilagođavanja Europskoj uniji, zatim povećani turistički i pomorski promet, te geografski položaj Hrvatske kao raskrižja između Istoka i Zapada.
Hrvatska je kao pravni slijednik prijašnjih država sudionik više međunarodnih sporazuma i dogovora po pitanju suzbijanju narkotika. U izvješću Državnog tajništva podsjeća se da hrvatski Ustav zabranjuje izručivanje hrvatskih državljana u druge zemlje, ali se i navodi da vlada, u sklopu pregovora s Europskom unijom, radi na ustavnom amandmanu kojim bi se dopustilo izručenje hrvatskih državljana drugim zemljama.
Inače, američko Državno tajništvo objavilo je da se krijumčari droga prilagođavanju pritisku snaga reda i sigurnosti u Meksiku i Kolumbiji te da prebacuju svoje operacije u Središnju Ameriku. U redovitom godišnjem izvješću o međunarodnoj borbi protiv krijumčarenja droga Državno tajništvo navodi da povećane aktivnosti narko-kartela u Srednjoj Americi stvaraju „ozbiljne izazove“ za tu regiju.
Američka vlada identificira 20 zemalja kao velike proizvođače i tranzitne točke uključujući Kolumbiju, Dominikansku Republiku, Gvatemalu, Meksiko, Panamu, Afganistan, Nigeriju i Pakistan. Na popisu su i Bolivija, Burma i Venezuela jer nisu pokazale da se pridržavaju međunarodnih sporazuma o borbi protiv ilegalnih droga. Takva ocjena može dovesti do američkih sankcija protiv tih zemalja no predsjednik Barack Obama uredbom je izdvojio Boliviju i Venezuelu iz toga kako bi Sjedinjene Države mogle nastaviti s programima pomoći u tim zemljama.
