<!-- IMAGE -->
U Sjedinjenim Državama, liječnici su poznati po vrlo dugom radnom vremenu: nakon što obave pacijente u svojoj ordinaciji, oni još odlaze u bolnicu, gdje ih čekaju drugi pacijenti. No, u zadnjih desetak godina, američki liječnici ili odlaze u mirovinu ili rade kraće radno vrijeme, a sve manji broj studenata upisuje medicinske fakultete.
Na američkim medicinskim fakultetima je premalo studenata, te ih posljednjih godina premalo i diplomira. Stručnjaci kažu da Sjedinjenim Državama treba još najmanje 50 tisuća liječnika, a ako ništa ne bude poduzeto oko tog problema, do 2025. moglo bi ih manjkati 200 tisuća.
Pad broja liječnika najakutnije se osjeća u ruralnim područjima. Uz to, dva rastuća dijela populacije trebaju sve veću medicinsku skrb - starije osobe i oni bez zdravstvenog osiguranja, koje uglavnom čine imigranti i siromasi.
Ako, dakle, postoji ogromna potreba za medicinskim uslugama, zašto liječnici ne rade duže radno vrijeme?
Profesor Douglas Staiger, s Medicinskog fakulteta Koledža Dartmouth, u New Hampshireu, vodeći je autor studije objavljene u časopisu Journal of the American Medical Association: "Vjerujemo da promjenjivi financijski uvjeti i pritisak održavanja konkurentnosti kod liječnika smanjuju motivaciju za duže radno vrijeme. Zadnji sati rada u danu postaju neugodni, opterećujući, i daju manje zadovoljstva."
Specijalizanti su po tradiciji provodili na radu daleko više sati od normalnog radnog vremena. No, godine 2003., njihovi su radni sati bili skraćeni unutar uvedenih obvezatih granica, koje su vrijedile za čitavu zemlju.
Dr. Betsy O'Donnell, liječnica u Medicinskom centru Beth Israel Deasoness, u Bostonu, kaže da joj je kraći radni tjedan - od 80 sati! - pomogao da bolje funkcionira: "Kao majci dvoje djece, to mi omogućuje da bolje balansiram moje obaveze nego što bi to bilo u slučaju da radim 100 sati tjedno."
Isprva, znanstvenici su mislili da su ograničenja na radno vrijeme specijalizanata bila glavni razlog smanjivanja radnog vremena liječnika. No, to se smanjenje dogodilo u čitavoj profesiji, uključujući i kod liječnika koji ne rade u bolnicama.
Koristeći podatke Američkog ureda za popis stanovništva, znanstvenici su ustanovili da je radno vrijeme liječnika opalo istodobno s padom njihovih prihoda za 25 posto, u razdoblju od 1995. do 2006. Gubitak prihoda najvjerojatnije je bio rezultat štednje u naknadama koje su isplaćivale osiguravajuće kompanije. Jedan liječnik to ovako objašnjava: što si manje plaćen, to manje si motiviran da više radiš.
Uz sve to, američkim je studentima već desetljećima prilično teško upisati medicinske fakultete u njihovoj vlastitoj zemlji što je glavni uzrok nestašice novih liječnika. Stručnjaci kažu da nešto treba neminovno učiniti.
Udruga medicinskih fakulteta smatra da je nephodno povećati upis studenata za 30 posto. Po prvi puta u pola stoljeća, planira se otvaranje novih medicinskih fakulteta. No, neki stručnjaci brinu da ti studenti neće diplomirati na vrijeme da riješe krizu.