U govoru nakon inauguracije novi je hrvatski predsjednik rekao da će 'savjesno i marljivo obavljati' povjerenu mu dužnost.
Ivo Josipović: "Uložit ću svu svoju snagu, znanje i sposobnost da moj rad u potpunosti opravda povjerenje koje mi je iskazano. Želim biti predsjednik svih hrvatskih građana, ali i beskompromisno afirmirati vrijednosti demokratskoga društva, pravednosti i društvene solidarnosti".
Predsjednik Josipović je govorio i o Domovinskom ratu i antifašizamu.
<!-- IMAGE -->Ivo Josipović: "U ovom svečanom trenutku, prije svega, sjećam se svih časnih ljudi koji su se borili, a mnogi i poginuli, za slobodnu i pravednu Hrvatsku. Njima dugujemo našu vječnu zahvalnost. Sjećam se i prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana, pod čijim je vodstvom Hrvatska izborila svoju neovisnost."
Kao dva stupa hrvatske državnosti novi je predsjednik istaknuo je Domovinski rat i hrvatski antifašizam, a kao ključni izvor motivacije u kandidaturi za predsjednika, Josipović je spomenuo pravdu.
Ivo Josipović: "Ostvarili smo državu, ali su pravda i pravednost vrijednosti koje tek trebamo pronaći u njihovoj punini."
Kako iz Zagreba javlja Slavica Lukić, na inauguraciju novog hrvatskog predsjednika došlo je deset predsjednika država regije: Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Kosova, Albanije, Mađarske, Slovačke, Bugarske i Poljske, te delegacije iz sedamdesetak država svijeta. Na inauguraciji nije međutim bilo predstavnika Srbije iz protesta što je na svečanost pozvan predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu.
Ivo Josipović je u inauguracijskom govoru najveće težište stavio na potrebu afirmacije pravednosti u Hrvatskoj, na čijem zastupanju je gradio izbornu kampanju i pobijedio. Velik dio nastupnog govora u kojem je slikao za kakvu Hrvatsku će se zalagati, posvetio je ljudskim pravima, socijalnoj pravdi, pravu na obrazovanje i na rad, pravu na zdravlje i društvenoj solidarnosti.
Nastavak demokratizacije Hrvatske vidi ne samo kao pravo većine da donosi političke odluke nego i kao političku kulturu koja će štiti legitimne interese manjina. Hrvatska je u Josipoviću dobila predsjednika koji se ne izjašnjava kao vjernik, već kao agnostik.
U nastupnom je govoru podcrtao važnost slobode vjerskog izraza. "Hrvatska je zemlja vjerskih sloboda. Vjerovanje ili nevjerovanje prvo je svakog građanina. Sve vjerske zajednice imaju pravo na slobodu izražavanja vjere i potrebnu državnu potporu za ispunjenje svojih vjerskih potreba, sukladno ekonomskim mogućnsotima zemlje i načelu pravednosti. Osim zakona moramo mijenjati i sebe" - kazao je Josipović, dodavši da se treba vratiti istinskim vrijednostima:
"Vratit ćemo ljudima dostojanstvo i vjeru u to da se poštenje i odgovornost isplate."
Razvoj dobrih odnosa sa susjednim zemljama i regijom stavio je u vrh hrvatskih prioriteta. Sa susjedima, kazao je moramo riješiti sva otvorena pitanja od granica do onih koja su posljedica rata kao što su kažnjavanje ratnih zločina, otkrivanje sudbine nestalih osoba, povratak izbjeglica i njihova sigurnost, povratak kulturnog blaga. Ulazak u EU je za novog predsjednika hrvatski prioritet i veliki izazov, ali Hrvatska, naglasio je, treba prijatelje u cijelom svijetu.
Josipović je istaknuo i važnost strateškog partnerstva sa SAD-om ne samo kroz suradnju u NATO-u veći i kroz razvijanje bilateralne suradnje.
<!-- IMAGE -->Tijekom svečanog ručka upriličenog za uzvanike, Josipović je održao prve razgovore s predsjednicima koji su došli na njegovu inauguraciju i drugim visokom gostima: Sastao se sa slovenskim predsjednikom Danilom Tuerkom koji je izjavio da je hrvatskog kolegu već pozvao da posjeti Sloveniju. Tuerk je rekao da će njih dvojica imati uspješnu komunikaciju:
Tuerk: "Profesor Josipović je profesor prava s kojim mogu razgovarati na način koji nam je zajednički i razumljiv“.
Dolazak na Josipovićevu inauguraciju novom povjereniku EK za proširenje Štefanu Filleu, prvo je vanjsko-političko putovanje. Hrvatskoj predstoji, kazao je File, iznimno važno razdoblje želi li okončati pregovore do kraja ove godine: "To je ambiciozan plan jer treba riješiti još neka vrlo osjetljiva pitanja. No Hrvatska je odlučna da ih ispuni i ova Komisija će joj u tome pomagati".
<!-- IMAGE -->Švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt izjavio je da je regionalna suradnja iznimno važna i izrazio je žaljenje zbog nedolaska predsjednika Srbije: "Moramo naći rješenje za ovakve situacije ne samo zbog inauguracija nego i zbog drugih važnih događaja. Odnosi Hrvatske i Srbije ključni su za regionalnu suradnju."
Crnogorski predsjednik Filip Vujanović ocjenjuje da su prve Josipovićeve poruke vrlo ohrabrujuće za regiju: "Konstatovali smo zaista sjajne odnose, odličnu komunikaciju, dobru privrednu suradnju i ambiciju jednog i drugog da pomognemo da se to nastavi da bude još sadržajnije i intenzivnije. Ja na taj način doživljavam budućnost naših odnosa".
A zamjenik američke državne tajnice Jacob Lew tijekom boravka u Zagrebu sastao se s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Gordanom Jandrokovićem. Razgovarali su o hrvatsko- američkoj suradnji u NATO-u, bilateralnim odnosima i političkoj i sigurnosnoj situaciji u regiji.
