<!-- IMAGE -->
Kava, kompjutori i klipni motori - možemo li zamisliti svijet bez njih? Za većinu nas, to su mali, ali neizbježni djelići svakidašnjeg života. Znanje koje je dovelo do toga da ih danas koristimo na taj način ili je bilo izumljeno ili predano kroz generacije od drevnog islamskog svijeta. To je tema nove izložbe u Muzeju znanosti, u Londonu, čiji je uvid jako daleko od nekih današnjih tvrdnji da muslimanski i zapadni svijet predstavljaju 'sudar civilizacija'.
Šalica kave u mnogim je kulturama integralni dio dnevne rutine. Tamo gdje je prvi puta spravljena kao napitak - na Arapskom poluotoku, u današnjem Jemenu - zovu ju - 'kawha', baš kao i naša 'kava'.
Profesor Salim al Hassani sa Sveučilišta Manchester objašnjava da su zrna kave dovezena u Jemen s Roga Afrike, iz Etiopije: "Kava je otkrivena u vrlo ranima godinama islama. Neki mladić Khaled, u Etiopiji, pastir ustvari, vidio je da njegove ovce vole to zrnje."
I tako je mladić odnio zrnje u Jemen - kaže predanje - gdje je spravljen napitak koji se munjevito proširio svugdje po islamskim područjima.
Brojni drugi izumi i inovacije došli su iz ranih dana islama, od 7. stoljeća naovamo, kaže Hassani: "Jedno je izum sveučilišta. To se dogodilo godine 850. zaslugom mlade žene Fatime al-Firhi, u Fezu, u Maroku. To je prvo sveučilište u smislu u kojem ih danas znamo, koje je davalo ocjene i diplome."
Upravo to je i tema nove izložbe londonskog Muzeja znanosti. Njezin naziv 'Tisuću i jedan izum: muslimansko nasljeđe' inspiriran je slavnom arapskom knjigom bajki 'Tisuću i jedna noć'.
Izložba je usredotočena na znanstvene i tehnološke izume i napretke koji su promijenili svijet - od nekih od prvih sveučilišta, preko izuma u medicini, higijeni, pa do mehaničkih pomagala, poput pumpi i vodenih kola. Neki kažu da su ta važna dostignuća zaboravljena u okružju današnjih vijesti koje dolaze iz muslimanskog svijeta, ponajviše o sukobima i terorizmu. No, pitajte bilo koga na ulicama, recimo, Kaira ili Damaska i vidjet ćete da oni nisu zaboravili slavne dane islama, ne samo osvajačke pohode, nego i kulturne, znanstvene i tehnološke inovacije. Sve te inovacije datiraju iz vremena vrhunca islamskog carstva, kada se ono protezalo od Srednjeg istoka, preko Sjeverne Afrike, do Iberijskog poluotoka i dalje. Muslimanski učenjaci i izumitelji tada su bili daleko ispred bilo koga drugoga u svijetu.
"Tijekom tog doba, gotovo tisuću godina, tu su ogromni doprinosi u znanosti i tehnologiji o kojima smo zaboravili i koji nam dolaze od drugih civilizacija. Muslimanska civilizacija ih je oživila i prenijela do nas," kaže Hassani.
Muslimani su apsorbirali znanje iz svih kultura s kojima su imali doticaj - iz Indije, Kine, od Grka i drevnih Egipćana, i to znanje prenijeli kasnijim generacijama. Jedan od izložaka pravi je primjer takve smjese - divovski sat na kojemu su se našli i indijski slon i kineski zmajevi i antički grčki vodoskoci. Izložak je kopija originala koji je početkom 13. stoljeća napravio islamski izumitelj, matematičar i inžinjer al Jazari.
A, kad smo već spomenuli matematiku, tu su brojevi - 1, 2, 3 i tako dalje. Mi ih danas zovemo 'arapski brojevi', ali su ih Arapi u to davno vrijeme nazivali 'indijskim' brojevima.
A, nula - na arapskom 'zefir' - prvi se put našla u uporabi u matematičkim jednadžbama ranih arapskih učenjaka. Danas, ta je nula dio magične formule nula i jedinica, klujučne za razvitak kompjutera i drugih novih tehnologija.