<!-- IMAGE -->
U Vancouveru trenutno nisu samo ekipe natjecatelja. Neki su tu da bi spasili živote ako se dogodi prirodna katastrofa. Oni su jedan od najboljih načina pronalaženja nekoga zatrpanog ispod snijega, no ideja da ih se tako koristi stara je samo nekoliko desetljeća. David Byrd izvješćuje o spasilačkim psima specijaliziranim za lavine, koji su na službi na Zimskoj olimpijadi.
Eric Seelenfreund i njegov pas Murphy jasno su vidljivi na pozadini bijelog snijega na terenima olimpijskih igara: Eric je odjeven u jarko crvenu i crnu jaknu s ogromnim malteškim križem na rukavu, a na glavi mu je crna kapa s istim amblemom i riječima 'Squaw Valley K-9 Pro Patrol'. Iza sunčanih naočala, njegove čelično-plave oči odaju koncentraciju kakva se stječe samo dobrom obučenošću i povjerenjem u vlastiti rad. Samo par metara dalje, njegov zlatni retriver Murphy sretno se valja u snijegu. No, Murphy je ovdje po ozbiljnom poslu: on i Seelenfreund dio su ekipe za spašavanje iz lavina koja radi za olimpijadu.
Seelenfreund kaže da bi Murphyjev nos mogao biti ona mala razlika koja nekome zatrpanom pod lavinom znači život ili smrt: "On je stvarno dobar pas za spašavanje iz lavina. On to sve radi po mirisu. Sad se ovdje igra, ali na poslu je jako ozbiljan. On je četvrta generacija spasilačkog psa za lavine. I njegov otac je tu u spasilačkoj ekipi."
Seelenfreund, rođeni stanovnik sjeverne Kalifornije, kaže da je kao mladić dolazio na skijanje u Squaw Valley, kraj kalifornijskog jezera Tahoe, i vidio na djelu skijašku spasilačku patrolu. Tada je odlučio da je to ono što i sam želi raditi. Ovaj 42-godišnji otac troje djece član je skijaške patrole u Squaw Valley već 20 godina. Uz to, ovlašteni je pružatelj hitne medicinske pomoći i član kanadske udruge pasa spasitelja iz lavina.
<!-- IMAGE -->
Obuka psa za spašavanje iz lavina počinje vrlo rano, a ekipa iz Squaw Valley smatra se na tom planu elitnom. Vrlo stroge norme uključuju i onu da pas pronađe djelić odjeće s mirisom tražene osobe zakopan dublje od 70 centimetara snijega.
Seelenfreund kaže da je Murphy morao proći vrlo teška testiranja prije nego što je postao član spasilačke ekipe: "Prolazi se kroz kurs za certifikaciju, a potom validaciju. Onda se prolazi kroz simulirane akcije spašavanja, traganje za zakopanim dijelovima odjeće i naramcima. Onda se prolazi kroz dio traganja primo-predajnikom, pa se još mora i odgovoriti na sva pitanja ispravno i tako se završi simulirani test zvan CARDA."
Prema normama testa CARDA, spasilačkom psu, zahvaljujući njegovom super-osjetljivom nosu i dobroj fizičkoj kondiciji, treba samo 30 minuta da pregleda jedan hektar snježne površine. Ljudskoj ekipi koja bi ubadala palice u snijeg trebalo bi za isto područje gotovo četiri sata. Kada razliku između smrti i preživljavanja čine minute, pas može spasitelje odvesti do zatrpanog skijaša daleko prije nego što bi se to postiglo ijednim drugim načinom.
S obzirom da skijaška patrola mora doprijeti do područja lavine kojim god može prijevoznim sredstvom, psi trebaju biti sposobni da se voze na skijaškom liftu, da iskaču iz helikoptera, te, naravno, da se voze u kakvom god vozilu. Bliskost s vodičem je iznimno važna.
Eric Seelenfreund i Murphy jedna su od četiri ekipe iz kalifornijske Squaw Valley, koje rade na olimpijadi u Vankuveru, a tu je i nekoliko ekipa iz Canade, svi s istim ciljem da, ako zatreba, spasu živote.