Europska unija počinje 2010. godinu temeljito promijenjena. Na snagu je stupio Lisabonski sporazum kojim se želi ojačati nazočnost Europske unije na svjetskoj sceni i poboljšati sustav odlučivanja. Prvi stalni predsjednik Unije stupa na dužnost u siječnju, no kako iz Bruxsellesa javlja Lisa Bryant, brojni Europljani apatični su prema instituciji koja ih predstavlja.
U Bruxellesu se osjeća praznička atmosfera. Belgijanci i turisti obilaze božićne sajmove, a mnogi od njih zaustavljaju se pred ogromnim božićnim stablom na središnjem gradskom trgu. Ovi stari europski običaju odvijaju se u vrijeme temeljitih promjena u Europi. Po prvi put Europljani su dobili stalnog predsjednika Europske unije, bivšeg belgijskog premijera Hermana Van Rompuya koji stupa na dužnost 1. siječnja.
S usvajanjem Lisabonskog sporazuma dobili su i novu ministricu vanjskih poslova te nove povjerenike Europske unije. Nigdje se ove promjene ne vide toliko kao u Bruxellesu, administrativnom središtu zajednice 27 država. Angelo Callant, Begijanac je koji govori flamanski. Kako kaže, on podržava Lisabonski sporazum te je ponosan da je prvi predsjednik Europske unije Belgijanac:
"Ja sam za snažniju Europu, dakle stvari se kreću u dobrom smjeru. Europa ima važnu ulogu. Trebamo snažniju Europu za bolju ekonomiju i druge stvari."
Francuski turist Jacques Tacqoui također se zalaže za veću ulogu Europske unije:
Njemu kao poslovnom čovjeku, kaže on, postojanje Europske unije i euro-zone pomaže. On navodi da se više osjeća Europljaninom nego Francuzom. No, ovakvo raspoloženje ne dijele svi Europljani. Ankete pokazuju da mnogi nisu zainteresirani za Lisabonski sporazum niti da ih zastupaju europske institucije. Odaziv na izbore za europski parlament prošlog lipnja bio je rekordno nizak pa je tako manje od polovine Europljana s pravom glasa sudjelovalo u izborima. Frederic Micheau prati ovu apatiju kao direktor istraživanja u jednom istraživačkom institutu u Parizu.
"Prema njegovim riječima, Europljani osjećaju da je Europska unija samo jedna velika birokracija. Većina Europljana nikada nije čula za njihovog novog predsjednika, gospodina Van Rompuya, niti za novu ministricu vanjskih poslova, Britanku Catherine Ashton. Engleski turist Dean Kershaw vjeruje da Europska unija više predstavlja smetnju nego pomoć. Njemu je drago da Britanija nije dio euro-zone, jedinstvene europske valute, što je, smatra on, učinilo mnoge stvari skupljima:
"Vjerujem da možete biti u Europi bez da budete dio Europe u smislu vlada. Britanija je otok i mi trebamo imati našu neovisnost. Unija ima dobre odnose sa zemljama poput Norveške i Švicarske i ne vidim razloga zašto i mi ne bismo imali isto. Vjerujem da bismo bili dosta bogatiji kad bi smo se odvojili od Unije."
Europski dužnosnici naporno rade kako bi objasnili ljudima što Europska unija doista znači. Analitičar londonske School of Economics, Iain Begg, kaže da se Europska unija godinama zalagala za jačanje institucija. Sada, s usvajanjem Lisabonskog sporazuma, Begg očekuje veće aktivnosti Europske unije:
"Vjerujem da će Europska unija sada početi raditi na nekim stvarima umjesto da radi na procesu za njihovo obavljanje."
Begg dodaje da je konferencija u Kopenhagenu o klimatskim promjenama jedan od primjera aktivnije Europske unije. Premda nije usvojen snažan i obvezujući sporazum, kaže on, građani sada vide Europsku uniju kako igra pozitivnu ulogu u ograničavanju ispuštanja stakleničkih plinova, zalažući se za ekološke promjene koje oni sami podržavaju.