Francuska je vlada pokrenula nacionalnu debatu o tome sto danas znaci biti Francuz. Diskusija o nacionalnom identitetu zamisljena je kao nacin na koji bi gradjani trebali preispitati sebe i mjesto Francuske u svijetu. Kriticari debate, medjutim, tvrde da se njome baca sumnja na imigrante i druge manjine u Francuskoj.
Mnogi izvan Francuske Francusku i sve “francusko” vide i dozivljavaju kroz niz kliseja – beretke, baguette, dobar sir i dobra vina. Useljenici su, medjutim, promijenili lice Francuske. Neke francuske muslimanke nose marame na glavi. Couscous, tradicionalno jelo Sjeverne Afrike, vrlo je popularno u Francuskoj. Arapske rijeci, poput toubib, u znacenju lijecnik, ulaze u francuski jezik.
Sto, onda, znaci biti Francuz danas? Imajuci u vidu strast Francuza za debatu, predsjednik Sarkozy je pokrenuo tromjesecnu nacionalnu raspravu na tu temu. Postoji cak i poseban Internet site - http://www.debatidentitenationale.fr - preko kojega francuski ministar za imigraciju, integraciju i nacionalni identitet Eric Besson Francuze poziva da iznesu svoja misljenja.
U video poruci na web siteu Besson objasnjava da je cilj debate preispitati francuske vrijednosti, medju njima jednakost, bratstvo, sekularizam, jednakost spolova, te dati naznake za zajednicku buducnost Francuske. Medju temama predlozenima za diskusiju takodjer je ona o tome treba li Francuska imati ugovore o integraciji za useljenike koji podnose molbu za drzavljanstvo kao i treba li u skolama pjevati francusku himnu.
Ali debata o tome sto znaci biti Francuz izazvala je jednu drugu. Kriticari, medju njima i oporbeni politicari i skupine za gradjanska prava, kazu da debata ima nacionalisticki ton koji potice krajnje desnicarska Nacionalna fronta. Tvrde da debata o identitetu baca neopravdanu i nepostenu sumnju na doseljenike, posebice muslimane. Do debate dolazi u trenutku kad susjedna Svicarska zabranjuje gradnju novih minareta, a francuska vlada razmatra uvodjenje zabrane za zene nosenja vela preko lica na javnim mjestima.
Cak i oporbeni politicari, koji debatu podrzavaju, poput socijalista Gaetana Gorcea, pokazuju rezervu. Gorce kaze da su Francuzi zabrinuti za buducnost svoje zemlje te da diskusija o tome kako temi pristupiti nije nesto apsurdno. Definirati precizno, kaze on, tko smo i sto smo, sto zelimo, i kakav utjecaj zelimo imati u Evropi i u svijetu, to je potrebno. No, Gorce dodaje da bi debata trebala trajati duze i biti sveobuhvatnija od one koju je zamislila vlada. On smatra i da je debata politicki nabijena buduci da se vodi upravo pred odrzavanje regionalnih izbora u ozujku.
Kontroverznost koja okruzuje debatu ne sprjecava Francuze da u njoj sudjeluju u vladinim zgradama diljem zemlje. Oko 150 mladih, razlicitog etnickog porijekla, napunilo je nedavno malu prostoriju u zgradi francuskog Ministarstva za imigraciju za debatu koju je vodio ministar Besson.
Jedan mladic je govorio o tome kako su mu uskraceni poslovi u vrhunskim francuskim hotelima, navodno zato jer je sjevernoafrickog porijekla. Jedini posao koji je mogao dobiti bio je posao vratara u jednoj pariskoj cetvrti u kojoj zive ljudi s manjim primanjima.
Jedna Afrikanka istaknula je potrebu za jednakoscu spolova u Francuskoj i govorila o problemima obrazovanja koji se postavljaju pred mlade doseljenike.
Besson je okupljenima ukazao na to da se debata ne vodi samo o imigraciji, vec i o mjestu Francuza kod kuce i u svijetu. No, i imigracija je, rekao je Besson, kljucni element debate i Francuzi se ne bi trebali bojati o njoj raspravljati. Tog je misljenja i predsjednik Sarkozy koji kaze da vlada zeli promicati toleranciju i otvorenost prema imigrantima, ali i da oni moraju postivati francuske vrijednosti i nasljedje Francuske.
Jedna od mladih diskutanata, Nadia, koja je u Francusku dosla kao dijete iz Benina, izrazila je zadovoljstvo sto je debati nazocila i u njoj sudjelovala. Vecina doseljenika, kaze ona, pokusava se uklopiti u svoju novu zemlju. I ona je ucila francuski dok ga nije dobro naucila i prihvatila je francuske vrijednosti. Ipak dozivljava neugodnosti. Ako u prolazu dotakne nekoga u autobusu kazu joj da se vrati u svoju zemlju. Ali, dodaje Nadia, Francuska je njena zemlja.
Ankete pokazuju da su Francuzi podijeljeni po pitanju debate o identitetu. Jedni smatraju da se radi o obicnoj izbornoj strategiji; vecina Francuza ipak vjeruje da je to dobar i koristan nacin komuniciranja.