Izrael već neko vrijeme upozorava da je spreman izvršiti preventivne udare na iranska nuklearna postrojenja u bilo koje doba. Sa sve većim međunarodnim pritiskom na Iran da zamrzne svoj nuklearni program, analitičari kažu da izraelski čelnici ublažuju ton svojih upozorenja i pružaju šansu diplomaciji.
Iranski islamistički čelnici već desetljeća pozivaju na eliminaciju Izraela, što potpiruje pozive mnogih Izraelaca njihovoj vladi da izvrši napade koji bi uništili iranske kapacitete za proizvodnju nuklearnog oružja.Već mjesecima Izrael upozorava da je spreman na preventivne udare na iranske ciljeve poput onih kakve je u prošlosti izvršioprotiv Sirije i Iraka u doba Saddama Husseina. Međutim, nedavne izjave izraelskih čelnika ukazuju na to da Izrael možda ublažava svoj pristup.
Jedan izraelski list prošli je mjesec citirao ministra obrane Ehuda Baraka kako kaže da ne vjeruje da je Izrael na rubu novog holokausta, uzevši u obzir iransku nuklearnu prijetnju. Ta izjava izgleda kao svojevrsno povlačenje od ranijih tvrdnji izraelske vlade u kojima se navodilo da su iranske nuklearne ambicije prijetnja židovskoj državi.
Drugi, među kojima se nalazi i ratoborni ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman, također zvuče opreznije. On je izjaviona izraelskoj televiziji kako se nada da neće postojati potreba da se išta napadne. Dodao je kako se nada da će zemlje koje održavaju sastanke s Iranom iskoristiti svoju moć da zaustave – kako je rekao – "mahnitost iranskog nuklearnog programa". Međutim, Izrael je priopćio da su sve kartei dalje na stolu, a dužnosnici su Barakove izjave objasnili kaoda znače da Izrael nije u opasnosti da nestane jer ima sredstva da odvrati bilo kakav iranski napad.
Politički analitičar Avraham Diskin sa Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu kaže da si izraelski političari ne mogu dopustiti isključivanje vojne akcije. "Ako Izrael ili Sjedinjene Države izaberu tu alternativu, Izrael će to skupo platiti. Izrael je na prvoj crti bojišnice i zbog toga možda ne postoji alternativa već da se plati cijena i da se to riješi na vojni način".
Istovremeno analitičari tvrde da su izraelski čelnici skeptični glede poduzimanja jednostrane akcije i da čekaju kako bi se vidjelo hoće li međunarodni pritisak navesti Iran da zamrzne svoje nuklearne aktivnosti. Prijedlozi predsjednika Baracka Obame tijekom izborne kampanje o angažmanu s Iranom bez ikakvih preduvjeta, ovdje nisu bili dobrodošli i mnogi Izraelci općenito promatraju Obaminu administraciju kao "mekšu" u odnosu na Iran.
Avraham Diskin kaže da je percepcija među izraelskim čelnicima kako podrška Izraelu u ovom trenutku nije kakva je bila tijekom prijašnje administracije. "Mislim da postoji takvo raspoloženje.Definitivno, postoji takvo raspoloženje. Također vjerujem da ovaj strah od Irana dovodi do konsenzusa, a postoji rasprostranjeni konsenzus da si Izrael ne može dopustiti Iran s nuklearnim kapacitetima. Postoji rasprostranjeni konsenzuskako je ovo jedna nova administracija i da je ona problematičnija što se tiče Izraela".
Održavanje međunarodnog imidža predstavlja još jednu izraelsku zabrinutost. Zemlja je izložena međunarodnim optužbama da su njene snage počinile zločine tijekom napada na islamske militantne u Pojasu Gaze, koji je trajao 22 dana ranije ove godine.
Analitičari kažu kako izraelski čelnici imaju razloga za zabrinutost da bi njihovi postupci također mogli doći pod povećalo, ako požure s novom operacijom protiv Irana.