Ove se jeseni obilježava dvadeseta godišnjica kolapsa komunizma u Središnjoj i Istočnoj Europi.Političke promjene koje su početkom osamdesetih počele u Poljskoj, sa sindikatom Solidarnost, nastavile su se 1989. godine i u Mađarskoj.Vlada te zemlje odlučila je u ljeto 1989. godine otvoriti svoju granicu s Austrijom i dopustiti desecima tisuća tadašnjih 'Istočnih Nijemaca' da prijeđu na Zapad.Kako kažu stručnjaci za post-komunizam okupljeni u washingtonskom Međunarodnom novinarskom centru, ovaj je događaj značajno doprinio padu Željezne zavjese.
Mađarski novinar Andraš Biro je iz svoje domovine otišao 1956., nakon neuspjelog protu-komunističkom ustanka kojeg je ugušila Crvena armija.Trideset godina kasnije, Biro se vratio u Mađarsku, gdje je pratio postupnu demontažu tamošnjeg komunističkog sustava.Jedan od ključnih događaja tog doba bilo je uklanjanje bodljikave žice na granici Austrije i Mađarske, koju su zajednički, simbolično prerezali šefovi mađarske i austrijske diplomacije. Nekoliko mjeseci kasnije, u ljeto 1989. otvorenu su granicu slobodno prešli turisti iz Istočne Njemačke, koji su – po prvi put – iz Mađarske mogli nesmetano prijeći na Zapad.Tadašnji mađarski ministar vanjskih poslova Mikloš Nemeth izjavio je tada da je riječ o događaju koji je okončao političku podjelu Europe.
Andraš Biro: Posve se slažem s Nemethom, da je to bio početak kraja Berlinskog zida.Otvaranje granice s Austrijom bio je zaista hrabar potez tadašnje komunističke vlade u Mađarskoj.Nitko tada nije znao kako će Sovjetski Savez reagirati, jer vojska je mogla prekinuti liberalne reforme Mihaila Gorbačova, u bilo kojem trenutku.
Iako je tadašnji istočnonjemački vođa Erich Honecker prosvjedovao u Budimpešti, u Austriju su početkom rujna nesmetano prešle tisuće Nijemaca, stanovnika bivše Demokratske Republike Njemačke.Većina ih je nastavila na Zapad, u tadašnju Saveznu Republiku Njemačku, gdje su, kao Nijemci, odmah dobivali državljanstvo.Matthias Rueb, vanjskopolitički dopisnik njemačkog dnevnika Frankfurter Allgemeine Zeitung, slaže se da je Mađarska odigrala važnu ulogu u krahu komunizma u Europi.Međutim, Rueb sumnja da je Budimpešta svojim postupcima ulazila u velik rizik.
Matthias Rueb: Uvjeren sam da Berlinski zid ne bi pao u studenom 1989., niti bi se Njemačka tada ujedinila, da nije bilo mađarske odluke da se otvori granica s Austrijom.Ta je odluka bila ključna, i kod Nijemaca i danas postoji dubok osjećaj zahvalnosti za nju.Povjesničari, međutim, još uvijek raspravljaju o tome koliko je Mađarska tada zaista riskirala.Ja mislim da opasnost nije bila tako velika, jer Budimpešta je bila u stalnom kontaktu s Gorbačovom.Prema tome, bilo je hrabro to što je Mađarska otvorila granicu, međutim, rizik nije bio tako velik jer je njezina vlada znala da Gorbačov neće intervenirati.
Dvadeset godina kasnije, ujedinjena je Njemačka prosperitetna i demokratska zemlja, kao što je to 1989 bila Savezna Republika Njemačka.Andraš Biro kaže da u Mađarskoj međutim nisu ispunjena sva politička očekivanja od prije dvadeset godina.
Andraš Biro: Nema demokracije bez demokrata.Na žalost, Mađarska nema demokratske tradicije.Čehoslovačka je između dva rata imala demokratsku vladu, ali Mađarska nije.Umjesto toga, Mađarska je imala gotovo polufeudalni odnos između građana i vlasti.Autoritarna je struktura kontrolirala čak i privatni život, tako da postoji gotovo infantilan odnos između građana i države.Prosječni čovjek misli da sve ovisi o vlasti.Što se tiče političara, moram reći da sam njima najviše razočaran, bili oni s ljevice ili desnice.Najkraće rečeno – u Mađarskoj je puno političara, ali gotovo niti jedan državnik.
Zemlja je žrtva unutrašnjih razmirica, dodaje Andraš Biro.
Andraš Biro: U posljednjih 6 do 8 mjeseci, na vlasti je kabinet koji se sastoji od stručnjaka, menadžera.Podržava ga službeno Socijalistička stranka, a neslužbeno i liberali.Sada je tamo u tijeku radikalno rezanje državnog budžeta, zbog čega stradava školstvo, zdravstvo i socijala.S druge strane, na izborima za Europski parlament, ekstremni desničari, gotovo neo-nacisti, osvojili su četiri mjesta.Dobili su 14 posto ukupnog broja glasova, što je vrlo tragično.Ta stranka za sve neuspjehe krivi romsku manjinu, koja je u Mađarskoj potpuno marginalizirana.
No, bez obzira na probleme, njemački novinar Matthias Rueb napominje da je i Mađarska danas stabilna demokratska zemlja.
Matthias Rueb: Mađari se previše oslanjaju na državu, a većina vlada u ovih 20 godina je bila vrlo populistički nastrojena.Nisu reformirali glomazni državni aparat, koji je neefikasan i na planu mirovina i na planu zdravstva.Tu su i problemi Roma, koje niti jedan vlada nije iskreno pokušala riješiti.Položaj romske zajednice vjerojatno je najveći propust u razvoju Mađarske u prošla dva desetljeća.
Američki stručnjak za europsku problematiku Paul Goble kaže da su – bez obzira na današnje probleme – događaji iz 1989. u Mađarskoj bili značaj primjer stanovnicima cijelog Sovjetskog Saveza.
Paul Goble: U Rusiji se to smatralo znakom da sovjetska vlast nije više spremna koristiti vojsku kako bi, nazovimo to tako, 'obranila' svoje socijalističke saveznike.Rusi su iz toga zaključili da Kremlj, onda, nije spreman vojskom ići niti protiv vlastita naroda.Prema tome, događaji u Mađarskoj nisu utjecali samo na uklanjanje političkih međa u Europi, već su utjecali i na zbivanja u samom Sovjetskom Savezu.
Nakon toga, situacija se razvijala vrlo brzo – kaže Goble.
Paul Goble: U razdoblju od kraja 89. do početka 91., postalo je jasno da se sovjetska vlast nalazi pred izborom.Ili će postupiti kao kineska na Tienanmenu, u krvi ugušiti narodne prosvjede – što Gorbačov nije htio – ili će pak popustiti.
Na kraju, sovjetska je vlast popustila, nakon čega su baltičke zemlje proglasile nezavisnost.Ubrzo nakon toga, raspao se cijeli Sovjetski Savez.
