Turska je izrazila želju za priključenjem Europskoj uniji još prije 50 godina. Iako turski čelnici kažu da su tom cilju i dalje privrženi, nedavno objavljeno izvješće jedne utjecajne organizacije otpužuje neke europske čelnike da pokušvaju otežati Turskoj put do članstva.
Izvješće Neovisne komisije za Tursku, skupine utjecajnih europskih političara i akademika koji prate nastojanja turskog priključenja Europskoj uniji, optužuje neke čelnike unije za poticanje bojazni oko turskog članstva. Njihove negativne izjave odnose se na probleme imigracije, zaposlenosti, islama i općeg nezadovoljstva prema Europskoj uniji.
Prst optužbe uperen je prvenstveno na francuskog predsjednika Nicolasa Sakrozyja koji se oštro protivi turskom članstvu. Njemačka i Austrija su među zemljama koje se protive njenom potpunom članstvu i umjesto toga predlažu privilegirano partnerstvo. Neovisnom komisijom predsjeda bivši finski predsjednik i Nobelovac Martti Ahtisaari. On upozorava da takva situacija ugrožava kredibilitet Europske unije:
"1999.-e godine odlučili smo da je Turska kandidat za priključenje na osnovu istih kriterija koji su se primjenjivali za ostale zemlje-kandidate. Zato smatram da se radi o ugrožavanju kredibiliteta Europske unije."
U izvješću se navodi i sve negativiji stav turske javnosti prema Europi. Na ulicama Istambula, rastući cinizam sreće se gotovo na svakom koraku. Jedna je žena izjavila:
"Oni nas zapravo ne žele – zbog naše kulture, religije i načina života. To pokazuje predrasude prema našoj zemlji i kulturi. No, ja vjerujem da Turska ne treba Europsku uniju da bi bila moćna zemlja."
Takvo mišljenje vlada posvuda u Turskoj, kaže profesor Haluk Sahin s istanbulskog Sveučilišta Bilgi:
"Turski narod vjeruje da ga Europa diskriminira. Ne smatra ih ravnopravnim kandidatom. Stoga oni na iracionalan način ispoljavaju svoju frustraciju."
Prema Neovisnoj komisiji, u tom se odnosu razvio ‘začarani krug.’ Kako je otpor prema turskom članstvu rastao među zemljama članicama Europske unije, tako je sve dublja netrpeljivost u Turskoj usporila reforme koje su joj potrebne za članstvo. Suat Kiniklioglu, član turskog parlamenta i glasnogovornik vladinog Odbora za vanjsku politiku potvrđuje taj problem, no kaže da su se turski zakonodavci obvezali da će raditi na reformi:
"Namjera nam je bila ubrzati cijeli proces, ali signali koje dobiijamo iz Pariza i Berlina obeshrabrili su mnoge u Turskoj i tako otežali provođenje složenih reformi. Sad smo u fazi u kojoj nas čekaju nova, teža poglavlja i donošenje teških odluka."
Tijekom četverogodišnjih pregovora s Europskom unijom, Turska je otvorila samo 11 od 36 pregovaračkih poglavlja. Uspješno su zatvorili ona o znanosti i istraživanju. Osam poglavlja službeno su blokirana jer Turska odbija otvoriti svoje morske i zračne luke za promet s grčkim dijelom otoka Cipra. Analitičari kažu da se Ankara nada da će ovo posljednje izvješće Neovisne komisije unijeti novu energiju među europskim čelnicima te da će oni podržati njenu kandidaturu za članstvo. U isto vrijeme, međutim, ovi stručnjaci kažu da vrlo malo turskih građana misli da će se to i obistiniti.