Zdravstveni sustav u Sjedinjenim Državama uglavnom je biznis koji posluje po tržišnim načelima: većina Amerikanaca plaća zdravstvene usluge bilo izravno onima koji ih liječe ili neizravno kroz komercijalne osiguravajuće kompanije. Umirovljenici, najsiromašniji te vojno osoblje primaju zdravstvenu skrb izravno u vladinim medicinskim ustanovama, ili neizravno kroz vladine programe Medicare i Medicaid. No, postoji i treća vrsta zdravstvene skrbi, a to je neprofitna medicina.
Djeca obitelji Moorehouse na pregledu su kod liječnika u Dječjoj klinici Mercy u mjestu Franklin, u saveznoj državi Tennessee. Dvoje od troje djece imaju kronične zdravstvene probleme tako da njihova majka Candy Moorehouse provodi dosta vremena kod liječnika: "Prošli mjesec vjerujem da sam u jednom periodu dolazila ovdje svaki tjedan, a par tjedana i po tri puta u tjednu," kaže ona.
Obitelj Moorehouse plaća za svaki pregled. Dodatne pretrage, medicinski zahvati i lijekovi znače daljnje doplate. To predstavlja prilično opterećenje za njihove skromne prihode, ali, moglo bi biti mnogo gore. Dan Moorehouse trenutno ima zdravstveno osiguranje za čitavu obitelj, ali ranije je bio bez osiguranja. Tada je upravo Dječja klinika Mercy pomogla u pokrivanju troškova zahvaljujući tome što je neprofitna ustanova.
Postoje dvije vrste takvih dobrotvornih zdravstvenih ustanova: jedne se uglavnom naziva besplatne klinike, jer naplaćuju malo ili ništa za skrb koju pružaju, a osoblje uglavnom čine liječnici i medicinske sestre - dobrovoljci. Gotovo svi pacijenti koji dolaze u takve klinike nemaju nikakvo zdravstveno osiguranje.
Dječja klinika Mercy u Franklinu druga je vrsta dobrotvornih zdravstvenih ustanova – to je takozvana društvena klinika. U njoj se pruža medicinska skrb i osiguranim i neosiguranim pacijentima. Oni koji nemaju osiguranje trebaju platiti, ali samo ako mogu.
Oba tipa ovih dobrotvornih medicinskih ustanova traže donacije od građana, privatnih firmi i drugih ustanova da pokriju troškove poslovanja. Oko polovice svih neprofitnih klinika povezano je s vjerskim organizacijama.
Pomalo ironično, dječja klinika u Franklinu nalazi se u razmjerno bogatom mjestu. Prosječni prihod po stanovniku u tom gradiću, blizu Nashvillea, jedan je od najviših u Sjedinjenim Državama.
Usprkos tome, direktor klinike David Winningham kaže da u osam godina postojanja klinike broj njezinih pacijenata stalno raste: "Prve godine, kad smo počeli raditi, imali smo 135 pacijenata. Tada mi se to činilo prilično punim rasporedom. Prošle godine, imali smo 16 tisuća posjeta."
S pacijentima rade medicinski profesionalci koji ili rade dobrovoljno ili primaju značajno niže plaće od prosjeka svoje struke. No, Winningham kaže da je kvaliteta njihova rada daleko iznad prosjeka: "Tu radi bivši glavni liječnik Dječje bolnice Vanderbilt. Tu su liječnici koji su diplomirali na vrhunskim Ivy League sveučilištima. Zadnji liječnik koji je došao ovamo doputovao je čak iz Oregona, a radi za 60 posto nižu plaću nego što je ranije primao."
Sociologa Gregoryja Weissa impresionirala je kvaliteta usluga u američkim neprofitnim klinikama. On je proučio više od 40 takvih klinika i objavio svoje nalaze u knjizi naslovljenoj „Medicina u temeljima: priča o američkim besplatnim klinikama“.
Weiss kaže da te ustanove pružaju mnogo više i bolje od standardne zdravstvene skrbi: "Vrlo dobar primjer je recimo jedna takva klinika u Sjevernoj Karolini, gdje osoblje ide u kupovinu živežnih namirnica zajedno s pacijentima i pomaže im u odabiru hrane koja će biti podjednako i zdrava i ekonomična."
Weiss je ustanovio da prve besplatne klinika datiraju negdje od 'ljeta ljubavi' 1967., kada su se deseci tisuća mladih slegli u San Francisco. Oni su tamo značajno 'zategnuli' granice društveno prihvatljivih normi, eksperimentirajući s drogama i seksom. Kada su uslijedile neizbježne zdravstvene posljedice, pojavile su se besplatne klinike. U San Franciscu i danas radi Klinika Height-Ashbury.
No, kako kaže Gregory Weiss, u novije doba neprofitne klinike uglavnom liječe radničku sirotinju, ljude koji si ne mogu priuštiti plaćanje zdravstvenog osiguranja.
Taj je problem jedinstven za Ameriku, ističe Weiss: "Sve druge moderne zemlje u svijetu pružaju opću zdravstvenu zaštitu. U drugim zemljama, ljudima je odmah dostupna medicinska skrb na način kakav ne postoji za milijune Amerikanaca."
Premda je impresioniran radom američkih besplatnih klinika, Weiss ne vjeruje da će one ikad uspjeti premostiti ogromne razlike koje postoje među Amerikancima kada je u pitanju dostupnost medicinskih usluga. On procjenjuje da se u neprofitnim klinikama liječi manje od deset posto od oko 45 milijuna zdravstveno neosiguranih Amerikanaca.
Po Weissovom mišljenju, čak i najoptimističniji scenariji reforme zdravstva - o kojima se raspravlja u Washingtonu i diljem zemlje - ostavljaju mnogo mjesta za dobrotvornu medicinu. U dječjoj klinici Mercy u Franklinu nitko se ne brine da će ostati bez posla. Ustvari, klinika se prije isteka ove godine seli u veću zgradu, čiju su izgradnju platili bogati lokalni donatori.
