U Americi se kulturološke promjene velikih razmjera često poistovjećuju s šestim desetljećem prošlog stoljeća. Primjer za to su pokret za prava žena ili pokret mladih inspiriran rock glazbom. Jedna nova knjiga međutim pokušava dokazati da su korijeni tih promjena postavljeni krajem prethodnog desetljeća – u 'pedesetima', koje se danas nerijetko percepiraju kao 'dosadno desetljeće'.
S Fredom Kaplanom, autorom knjige '1959 – Godina koja je sve promijenila', razgovarao je Adam Phillips.
Album jazz-trubača Milesa Davisa 'Kind of Blue' najavio je doba u kojem je naglasak bio na eksperimentiranju, bilo da se radilo o umjetnosti, politici, društvenim odnosima ili znanosti.
1959. bili smo fascinirani 'novim' – najspominjanije fraze su 'nadzvučno doba', 'svemirsko doba', ili 'odbrojavanje do sutrašnjice' - sjeća se novinar Fred Kaplan koji tvrdi da se Amerika promijenila upravo te, 1959. godine. To ilustrira pogotovo dostignućima na području avijacije i istraživanja svemira. Prvi putnički let preko Atlantika mlaznim avionom. Izbor posade za svemirsku misiju Mercury. Sovjetska raketa Luna 1….
Na kulturnom planu, blijedi distinkcija između javnog i privatnog, a književnost – pogotovo u djelima Normana Mailera - slobodnije obrađuje teme koje su se do tada smatrale pornografskim. 1959. na američkoj televiziji prvi put nastupa i satiričar Lenny Bruce čiji humor – kaže Fred Kaplan – navješćuje buduću televizijsku produkciju: "Lenny Bruce je javno govorio o politici, crkvi, seksu i rasnim pitanjima kao nitko prije njega. Ono što danas gledamo na kanalu HBO, na programima Comedy Centrala ili Showtime-a, ili recimo repertoar nedavno preminulog komičara Georgea Carlina – sve to izravno potječe od Lenny Brucea."
Mnogi misle da su revolucionarna kretanja šezdesetih godina prošlog stoljeća pokrenule generacije rođene neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Fred Kaplan tvrdi da to nije istina: "Promjene su pokrenuli ljudi koji su odrasli za vrijeme Velike ekonomske krize tridesetih godina i za vrijeme drugog svjetskog rata. Njima se nije sviđao tradicionalistički način života pedesetih godina i navodni mir koji je zavladao. Mnogi su očekivali da će nakon rata stvari biti drugačije, a nisu bile. Jer, na vlasti su i dalje bili isti oni kao i prije njega."
1959. za predsjedničku se utrku
pripremao senator John Kennedy – katolik i razmjerno mlad političar, za kojeg
se smatralo da upravo zbog toga ne može biti izabran za predsjednika
države. John Kennedy je oko sebe okupio
velik broj mladih idealista, a glasačima navijestio da će 'baklju slobode
preuzeti nova generacija'. "Novi horizont, ta 'nova granica' o
kojoj govori Kennedy, to su šezdesete godine 20. stoljeća. Budućnost, sutrašnjica. Osjećalo se da dolazi nešto novo. Apetit, kada je riječ o društvenim
promjenama, bio je velik" - kaže Fred Kaplan.
1959. je i godina kada je savezna Agencija za kontrolu hrane i lijekova odobrila prodaju tzv. anti-baby pilule, koja je oslobodila žene od straha da će ostati trudne protiv svoje volje. Dolazak 'pilule' na tržište označio je i početak seksualne revolucije. Amerikanke su se, zahvaljujući i njoj, češće odlučivale za rad izvan doma – što je povećalo njihovu neovisnost, te dovelo do veće društvene i ekonomske jednakosti u Sjedinjenim Državama.
Fred Kaplan također spominje i otkriće microchipa: "On je omogućio izradu zaista brzih računala te dovela do digitalizacije i potpune automatizacije. Bez microchipa ne bi postojale mnoge stvari, od običnog džepnog kalkulatora pa do svemirskih komunikacija."
Naravno, 1959 bila je i vrhunac hladnog rata. Mnoga su znanstvena istraživanja tog doba pridonijela ne samo ljudskoj kreativnosti, već i sposobnosti čovječanstva da samo sebe uništi.
Fred Kaplan, dobitnik Pulitzerove nagrade, u knjizi '1959. – godina koja
je sve promijenila' tvrdi da su trendovi i dostignuća iz te godine s nama i
danas.