Sjedinjene Države su 1994. godine donijele zakon usmjeren na zaštitu žena od obiteljskog nasilja i nakon toga Amerikanke su počele više prijavljivati slučajeve nasilja nad njima. Sada zakonodavci žele preispitati neke odredbe zakona kako bi uključio milijune imigranata u Sjedinjene Države.
Blanka sjedi na kauču i prepričava svoje bolno iskustvo. “Muž me je neprestano tukao”, kaže ona. Osam punih godina Blanku je suprug tukao i silovao. No ona je ostala tiha, nikad ga nije prijavila. Kako kaže, bojala se policije i imigracijskih službi kao što se bojala i vlastitog supruga.
“Rekao bi mi da, ukoliko ne budem s njim imala seksualni odnos, onda će me prijaviti imigracijskoj službi. Nikada nisam zvala policiju.”
Blanka je boravila u Sjedinjenim Državama ilegalno. Bojala se deportacije i mogućnosti da nikada više ne vidi svog sina i svoju kćer. Tijekom vremena, a uz pomoć američkog zakona, pronašla je mir i boravak u jednom prihvatilištu za žene koje su bile žrtve obiteljskog nasilja. Blanka nije usamljena. Prema jednom istraživanju gotovo polovina od svih latinoamerikanaca tvrdi da se nasilje njihovih partnera pojačalo nakon što su imigrirali u Sjedinjene Države.
Zakonodavci na Capitol Hillu upravo rade na amandmanu kojim bi zakon, usmjeren na sprečavanje obiteljskog nasilja, uključio i imigrante. Demokrat Patrick Leahy predsjedava senatskim Odborom za pravosuđe. “Nema razlike radi li se o članu obitelji, dečku ili strancu. Takvo nasilje je zločin”, kazao je Leahy.
Kongres je usvojio spomenuti zakon 1994. godine i kroz dvije godine treba ga obnoviti. Aktivisti traže da se njime zajamči i veća sigurnost za imigrante, neovisno o tome gdje žive i kojim jezikom govore. No na adrese zakonodavaca stižu i pritužbe onih koji ne žele da se sredstva američkih poreskih obveznika troše na pomoć ilegalnim imigrantima. Druga pritužba je da jednom, kad ilegalni imigranti prijave slučaj obiteljskog nasilja, njihov status glede državljanstva postaje tajan. Ron Gringol radi za organizaciju koja prati pouzdanost izvještavanja o slučajevima obiteljskog nasilja. Prema njegovim riječima žene koje ilegalno borave u zemlji mogu dobiti dozvolu boravka samim činom prijave obiteljskog nasilja.
“Odmah dobijete pravo boravka u zemlji. Ne morate ići kroz imigracijski intervju ili suca, a vašem bračnom partneru nije dopušteno da dostavi bilo kakav dokaz koji bi sugerirao da se, možda, radi o prevari.”
No ima i onih koji se ne slažu s takvim mišljenjem, poput imigracijske odvjetnice Melisse Frisk.
“Trebat će duže vremena i više dokaza da se dokaže zlostavljanje. Dakle, bit će potrebno više dokaza nego kroz redovni imigracijski proces za rješenje statusa.”
Što se Blanke tiče rečeni zakon promijenio joj je život. Dobila je radnu dozvolu, razvela se i odselila od muža. Sada može redovno viđati svoju djecu.
“Osjećam se slobodno. Mogu pročitati knjigu i opustiti se. Sanjam o tome da jednog dana vidim moju djecu kako maturiraju."
Za Blanku njen san konačno može postati realnost.