Vlada Jadranke Kosor Saboru uputila je prijedlog trećeg po redu rebalansa ovogodišnjeg proračuna. Rebalans se temelji na mjerama koje su 'hladan tuš' za građane: uvođenju posebnog, kriznog poreza na sve plaće, mirovine i druga primanja iznad 3 tisuće kuna, te povećanju stope PDV-a sa sadašnjih 22 na 23 posto. Plaće i mirovine veće od mjesečnih tri tisuće kuna oporezovat će se u punom neto iznosu po dvije stope: one između 3 i 6 tisuća kuna po stopi od 2 posto, a one iznad 6 tisuća kuna po stopi od 4 posto.
Tako će skupina sa skromnijim primanjima mjesečno državi davati do 120 kuna kriznog poreza, a oni s primanjima iznad 6 tisuća kuna državi će mjesečno davati od 240 kuna pa nadalje, ovisno o visini neto primanja. Kriznim porezom obuhvaćeno je oko milijun i dvije stotine tisuća ljudi.
Uvođenje nepopularnog, posebnog kriznog poreza na plaće i mirovine, koji je u javnosti već dobio etiketu poput 'harač' ili 'pljačkaški porez,' vlada će regulirati posebnim zakonom. O njemu, kao i o predloženom rebalansu, Sabor bi se trebao izjasniti na izvanrednoj sjednici zakazanoj za početak idućeg tjedna. Uz to, vlada proračun spašava uvođenjem još jednog nameta: naknadom od 6 posto na ukupni prihod od sms poruka i mobilnog telefoniranja, što će vjerojatno dovesti do povećanja usluga mobilne telefonije.
Tim višestrukim udarima na standard građana vlada planira u proračun prikupiti milijardu i 38 milijuna kuna više. Rebalansom koji građanima donosi bolne mjere, proračunska rupa će se sa 10,97 milijardi smanjiti na 9,3 milijarde, dakle za samo 1,6 milijardi kuna. To znači da će i nakon njega u državnoj blagajni ostati praznina od 9,3 milijarde kuna i za taj iznos država će se morati zadužiti. Nakon ovog rebalansa, vlada predviđa da će ovogodišnji deficit proračuna iznositi 2,8 posto BDP-a.
Međutim, i nakon što je vlada odlučila proračun spasiti zavlačenjem ruke u džep onih koji mjesečno primaju više od 3 tisuće kuna, premijerka Jadranka Kosor tvrdi da je njezina vlada socijalno obazriva. Krizni porez na mjesečna primanja, ističe ona, neće plaćati gotovo milijun i pol ljudi: 869 tisuća umirovljenika i 593 tisuće zaposlenih, čija su mjesečna primanja manja od 3 tisuće kuna. Ona je nezadovoljna i kritikama s kojima je javnost dočekala uvođenje kriznog poreza.
Podizanje PDV-a neminovno vodi rastu cijena, a vlada tvrtke u većinskom vlasništvu države poziva da ne podižu cijene svojih roba i usluga nakon jednopostotnog rasta PDV-a. Rebalans proračuna izazvao je i potres u vladajućoj koaliciji. Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, Silvano Hrelja, objavio je danas da, zbog oporezivanja plaća i mirovina, izlazi iz vladajuće koalicije. Hrvatska stranke umirovljenika je, ističe, iz solidarnih razloga bila spremna pristati na simbolično oporezivanje mirovina i plaća, ali ne želi sudjelovati u, kako kaže, 'deranju kože s leđa najsiromašnijih.' Hrvatska stranka umirovljenika traži ostavku ministra financija Ivana Šukera koji je ovih dana, tvrde, uporno obmanjivao koalicijske i socijalne partnere. Njegovu ostavku traže, međutim, i zbog drugih razloga. Silvano Hrelja kaže:
"Traži se ostavka ministra Šukera zbog reakcije koja je zakašnjela 9 mjeseci, vezano za predlaganje mjera i sučeljavanje s teškom krizom, ali i zbog pokušaja prevare hrvatskih umirovljenika, radnika i svih građana."
Međutim, ministar financija Ivan Šuker tvrdi da hrvatske javne financije nisu u kolapsu, već da se sadašnje mjere donose kako do toga kolapsa ne bi došlo na jesen. No, i nakon izlaska HSU-a iz koalicije, vlada Jadranke Kosor još uvijek ima većinsku potporu u Saboru. Koalicijski partneri HSS i HSLS tvrde da vlada u predloženom rebalansu uživa njihovu čvrstu podršku, dok se SDSS o predloženom rebalansu još uvijek nije želio decidirano izjasniti. SDP traži izbore sada i odmah, a predsjednik države Stjepan Mesić dvoji da sada ne treba ići u izbore, već smatra da treba pričekati efekte mjera koje vlada trećim rebalansom predlaže.