Vlada i Kongres Sjedinjenih Država su u veljači u američku ekonomiju 'ubrizgali' dodatnih 787 milijardi dolara iz državne blagajne, kako bi se Amerika izvukla iz recesije. Pet mjeseci kasnije, ekonomski indikatori nisu baš najbolji i u Kongresu su sve glasniji kritičari vladine politike, i to iz obje stranke. S druge strane, vlada naviješta da bi možda moglo doći i do još jednog paketa poticajnih mjera – financiranog novcem poreznih obveznika.
Savjetnica predsjednika Baracka Obame
za ekonomiju, Laura Tyson, smatra da
treba početi raditi na drugom paketu ekonomskih mjera koje bi potakle
gospodarski rast. No, te bi mjere - kaže Laura
Tyson – stupile na snagu jedino ako situacija to bude zahtijevala: "Buduće ekonomske trendove teško
je predvidjeti, a situacija bi se mogla i pogoršati. Kako se čini, nacionalna
je ekonomija slabija no što se to očekivalo. Zbog toga, ne bi bilo loše – u
sljedećih nekoliko mjeseci – početi razmišljati o tome treba li nam i drugi
paket ekonomskih poticajnih mjera, i što on treba sadržavati."
Laura Tyson ovo je izjavila na jednom stručnom skupu u Singapuru. U Washingtonu je njezina izjava dočekana s priličnim iznenađenjem, jer je samo nekoliko dana ranije dopredsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden izjavio da drugi zakonodavni paket ekonomskih poticaja nije potreban. Biden je priznao da je vlada predsjednika Obame na izvjestan način podcijenila dubinu ekonomskih problema te da nije očekivala da će stopa neuposlenosti biti toliko visoka. Međutim, dopredsjednik Biden je rekao da je prvi zakonodavni paket ekonomskih poticaja – vrijedan 787 milijardi dolara – bio ispravan potez.
Podsjetimo, ovaj je paket sadržavao novce za tisuće infrastrukturnih projekata, inicijative na polju energetike, izravnu financijsku pomoć saveznim državama koje imaju proračunski manjak kao i smanjenje poreza za oko 95 posto građana. O paketu poticajnih mjera govori jedan od njegovih autora, član Zastupničkog doma, demokrat Steny Hoyer: "Mislim da nitko ne može reći da je zadovoljan njegovim dosadašnjim rezultatima. Ali, mi mislimo da su te mjere bile u potpunosti opravdane, bez njih se nije moglo. Sada je problem da se taj novac i namjenski potroši."
No, za to treba izvjesno vrijeme. Poznato je da treba proteći izvjesno razdoblje da novac koji se spominje u zakonu i stigne u nacionalnu ekonomiju, da se počne trošiti na nekom konkretnom projektu. Republikanci, koji su u oporbi, tvrde da je ova mjera bila u potpunosti pogrešna – a tvrdnju potkrepljuju činjenicom da stopa neuposlenosti i dalje raste.
Evo što o tome kaže čelnik republikanaca u Zastupničkom domu, John Boehner: "Poticajne mjere trebale su potaknuti stvaranje radnih mjesta. To je bila središnja ideja tog plana. A na kraju sve se svelo ne na otvaranje radnih mjesta nego na državnu potrošnju."
U veljači, kada su ove mjere bile usvajane, predsjednik Obama je rekao da će one ili sačuvati ili pak otvoriti barem dva milijuna radnih mjesta. Teško je reći je li vladina politika uspješna ili ne – kaže Douglas Holtz-Eakin, direktor Ureda američkog Kongresa za državni proračun: "Ne znam što bi se događalo da taj zakon nije bio usvojen. Zbog toga, teško je utvrditi kakav je njegov konačni rezultat."
Douglas Holtz-Eakin kaže da sve veća neuposlenost u Americi pokazuje da savezna vlada u kratkom roku ne može mnogo učiniti kada je riječ o pokretanju anemične ekonomske aktivnosti u zemlji. Što se tiče mogućeg, drugog paketa ekonomskih poticaja, Douglas Holtz-Eaken kaže da to ne bi bila dobra ideja jer bi on Ameriku stavio u još veće dugove – a rezultat je prilično neizvjestan.
Drugi ekonomisti, međutim, upozoravaju da privatni sektor kao i građani općenito troše sve manje, te da nacionalnu ekonomiju može pokrenuti jedino savezna vlada.
