Od šestog do osmog srpnja, predsjednik Sjedinjenih Država Barack Obama bit će u Moskvi, gdje će se susresti sa svojim kolegom Dmitrijem Medvjedevim. Andre de Nesnera je za rubriku U žarištu pripremio prilog o sadašnjem trenutku američko-ruskih odnosa.
Analitičari se slažu s tvrdnjom da su u posljednjih osam godina, za vrijeme administracije Georgea Busha, američko-ruski odnosi, postupno, bivali sve gori. Može li Barack Obama zaustaviti taj trend? Na pitanje je prije nekoliko mjeseci, u Njemačkoj, pokušao odgovoriti dopredsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden: "Došao je trenutak, da parafraziram našeg predsjednika, da se odnosi 'vrate na polaznu točku'. Treba ponovno razmotriti niz pitanja, u vezi s kojima možemo i trebamo surađivati."
Ovaj je Bidenov govor pripremio teren za obnovu odnosa Washingtona i Moskve – kaže Marshall Goldman, stručnjak za Rusiju koji predaje na sveučilištu Harvard: "Kada kažete da se odnosi trebaju vratiti na polaznu točku, kada koristite termin 'reset' iz kompjuterske terminologije, to znači da se ne osvrćete na prošlost i da sa svojim partnerom u pregovorima otvarate niz novih mogućnosti. Ne dopuštate da vas blokiraju problemi iz prošlosti. Nova administracija u Washingtonu može si dopustiti da 'krene od polazne točke' jer smatra da problemi prošle vlade nisu i njezini problemi."
Daryl Kimball, direktor ne-vladine organizacije Arms Control Association, slaže se da – kada su u pitanju odnosi s Moskvom – postoje velike razlike između Obamine i Busheve vlade: "Obamina adminsitracija odlučila je da se koncentrira na područja na kojima i Sjedinjene Države i Rusija žele surađivati, gdje ne postoji spor između dviju zemalja. Pitanja u vezi s kojima postoje razlike stavljena su u drugi plan. Primjer za to su pregovori o bilateralnom sporazumu koji će zamijeniti sporazum START o smanjenju strateških nuklearnih arsenala, iz 1991., kojem prestaje važenje u prosincu."
Nakon susreta Obama-Medvjedev u Londonu, početkom travnja, objavljena je zajednička izjava prema kojoj će dvije zemlje nastojati smanjiti broj nuklearnih glava na razinu koja je niža od one predviđene tzv. Moskovskim sporazumom iz 2002. Prema tom dokumentu, do 2012. godine, Sjedinjene Države i Rusije obvezale su se da će smanjiti svoj nuklearni arsenal na 1700 do 2200 bojevih glava. Na summitu u Moskvi – koji će se održati početkom srpnja, dvojica će predsjednika razmotriti ostvareni napredak na ovom području.
Za razliku od strateških arsenala, na području protu-raketne obrane ne postoji konsenzus. Sjedinjene Države planiraju u Poljskoj i Češkoj postaviti elemente novog protu-raketnog štita, koji će – prema Washingtonu – braniti Zapad od projektila koje bi mogao lansirati Iran ili neka teroristička organizacija sa Srednjeg istoka. Iako Sjedinjene Države već godinama nastoje uvjeriti Moskvu da protu-raketni štit nije usmjeren prema Rusiji, Moskva u to ne vjeruje i protivi se postavljanju anti-raketnih postrojenja u Središnjoj Europi.
Robert Legvold sa sveučilišta Columbia kaže da administracija Baracka Obame nije toliko 'zagrijana' za postavljanje protu-raketnog štita u Poljskoj i Češkoj, kao što je to bila prethodna vlada: "Barack Obama je kao predsjednički kandidat izjavio da ne smatra da ga obvezuju odluke prethodne vlade kada je u pitanju obrana od balističkih projektila. Kada su u pitanju protu-raketna postrojenja u Poljskoj i Češkoj, Obama je izjavio da će ona biti postavljena ukoliko se ispune dva uvjeta. Prvo – ovisno o prijetnji koja dolazi iz Irana. Drugo – ovisno o tome je li novi protu-raketni sustav u tehničkom smislu efikasan i – isplativ. Obama nije promijenio ovaj svoj stav."
O ovom će problemu biti riječi tijekom rusko-američkog summita u Moskvi. Na dnevnom redu susreta Medvjedev-Obama su i Afganistan, nuklearni programi Irana i Sjeverne Koreje te sprečavanje širenja nuklearnog naoružanja.
David Kramer, bivši visoki dužnosnik američke diplomacije, nada se da će predsjednik Obama spomenuti barem dva sporna pitanja: "Nadam se da će predsjednik izvjesno vrijeme provesti govoreći o razvoju građanskog društva u Rusiji te poštivanju ljudskih prava. U Rusiji je na ta dva područja situacija sve gora, i za to je vrlo važno – po mom mišljenju da o tim pitanjima američki predsjednik govori na summitu. Drugo – predsjednik Obama treba ponoviti stajalište Washingtona da Sjedinjene Države ne priznaju bilo kakve ruske sfere utjecaja u Gruziji, Ukrajini i drugim zemljama regije. Te države, ako to žele, imaju puno pravo da se integriraju u euro-atlantske asocijacije. To uopće nije nešto što bi moglo štetiti Moskvi – one mogu biti dio tih integracija i istovremeno imati dobre odnose s Rusijom."
Administracija predsjednika Obame u
posljednjih je pet mjeseci započela rad na obnovi američko-ruskih odnosa. Moskovski summit će biti važan događaj na tom
planu, koji će pokazati da se odnosi mogu razvijati bez obzira na razlike.
