U novom izvješću američkog Državnog tajništva o krijumčarenju ljudi u 175 zemalja svijeta, za Hrvatsku se kaže da su zabilježena dva nova trenda koja nismo vidjeli ranijih godina – povećani broj krijumčarenja muškaraca za prisilni rad i po prvi put Hrvatska je primarno destinacija, a ne tranzitna zemlja, za žrtve krijumčarenja.
Godišnje izvješće Državnog tajništva kaže da je krijumčarenje pitanje s više dimenzija i da sve veći broj zemalja poduzima značajne korake kako bi se ovaj zločin eliminirao. Zemlje su podijeljene u četiri kategorije. U prvom krugu, u kojem se nalazi i Hrvatska, su zemlje koje u potpunosti postupaju u skladu sa standardima o zaštiti žrtava krijumčarenja. U drugoj kategoriji nalaze se zemlje koje ne postupaju potpuno u skladu sa standardima, ali poduzimaju značajna nastojanja na tom planu. U toj se kategoriji nalazi, između ostalih, Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo. U posljednjoj kategoriji su zemlje koje ne čine nastojanja na rješavanju ovog problema, a među njima se nalaze Iran, Burma, Sudan, Sirija itd.
Međutim, predstavljajući danas ovo izvješće, državna tajnica Hillary Clinton je istakla da većina država sada ima kaznene zakone koji zabranjuju bilo kakve oblike trgovine ljudima, a globalna svijest o ovom problemu nemjerljivo je povećana:
"Administracija predsjednika Obame promatra borbu protiv krijumčarenja ljudi, kod kuće i u inozemstvu, kao kritični dio naših vanjskopolitičkih prioriteta. Sjedinjene Države u ovom trenutku financiraju 140 programa usmjerenih na borbu protiv krijumčarenja ljudi u preko 70 zemalja. Uz to, imamo 42 domaća posebna programa koja se bave ovim pitanjem. Nažalost, globalni ekonomski problemi pridonose tome da potencijalne žrtve lakše nasjedaju krijumčarima."
U poglavlju koje se odnosi na Hrvatsku kaže se da hrvatska vlada u potpunosti surađuje s minimumom standarda za eliminiranje krijumčarenja ljudi. Kaže se također da je tijekom 2008. godine vlada nastavila s povećavanjem kazni osobama koje su krijumčarile ljude i da je vrlo darežljivo financirala nevladine organizacije koje pomažu žrtvama krijumčarenja.
Istovremeno, Hrvatskoj se predlaže da proširi svoja nastojanja u detektiranju žrtava krijumčarenja među posebno ranjivom populacijom kao što su prostitutke i muškarci zaposleni u poljodjeljskom sektoru, da poveća nastojanja tužiteljstva kako bi se povećao broj osuđenih i nastavi s postrožavanjem kazni za ova djela.
Isto tako, Hrvatskoj se preporuča da na prikladan način izvrši repatrijaciju stranih državljana žrtava krijumčarenja u Hrvatskoj i da pomno provede istrage o eventualnom krijumčarenju ljudi u turističkim obalnim područjima. U izvješću se također spominje da je Hrvatska organizirala prikladnu obuku o sprječavanju krijumčarenja ljudi za oko 60 svojih vojnika koje je u studenome poslala u Afganistan u sastav međunarodnih snaga u toj zemlji.