Pozivajući se na europske integracije vlada u Hrvatskoj je pripremila zakon koji će regulirati sindikalna prava na radnom mjestu, no pokušaji poboljšavanja njegovog nacrta prije saborskih diskusija kroz socijalni dijalog blokirani su od strane Udruge poslodavaca. Radnici su ovisni o kratkoročnim ugovorima što posebno pogađa zaposlene žene a to pogoršavaju neefikasni sudovi i inspektori rada.
Ovo su neki nalazi Međunarodne udruge sindikalnih organizacija o Hrvatskoj. Udruga okuplja oko 170 milijuna sindikalno organiziranih radnika.
Analiza ocjenjuje da Vlada RH planira ograničiti sindikalna prava koristeći podlogu prilagodbe članstvu u EU a utjecaj nacionalnih sindikata u reformi zakona o radu čista je formalnost. Nadalje se navodi da privatni poslodavci i manje tvrtke ali i veliki komercijalni lanci često zabranjuju organiziranje radnika. Spomenut je primjer „Eurokabela“ gdje se zaposlenima prijetilo da članstvo u sindikatima znači automatki otkaz s posla. Većina novozaposlenih u Hrvatskoj angažirana je trogodišnjim ugovorom a postoje i ugovori na samo tri mjeseca. 95 posto ženske radne snage zaposleno je na određeno vrijeme.
Radi sporog i neefikasnog pravosuđa pokrenuta je sindikalna inicijativa o osnivanju posebnih sudova koji bi brzo i efikasno razrješavali radne sporove.
Potvrda sporosti domaćeg sudstva je pet godina dugo procesuiranje tužbe sindikalne organizacije radi zabrane rada na jednoj zagrebačkoj adresi, a u kontekstu se spominje i korupcija.
Slučaj koji je zavrijedio posebnu pažnju i pohvalu za reakciju jeste presuda bjelovarskog suda protiv direktora tvrke „Iverica“ Petra Nikla, osuđenog radi povreda prava radnika, od organa vlasti zatraženo je povlačenje Niklove radne dozvole (on je češki građanin) nakon čega je uslijedio novi val prijetnji i zastrašivanja uposlenih.