U Centru Woodrow Wilson ovdje u Washingtonu održan je panel pod naslovom 'Inovativne strategije za integraciju Zapadnog Balkana u Europu'. Potreba 'inovativnosti' proizašla je iz uvjerenja nekih od sudionika koji su izrazili sumnju da su zemlje te regije - osim možda Hrvatske - u stanju ispuniti kriterije za članstvo u Europskoj Uniji.
Gordon Bardos sa Sveučilišta Columbia u New Yorku upozorio je da Bruxelles mora procijeniti koju je cijenu spreman platiti ukoliko te zemlje ne uđu u Uniju, a ako želi da uđu – rekao je - Bruxelles mora ublažiti svoje kriterije.
Ivan Grdešić, bivši hrvatski veleposlanik u Washingtonu a danas gostujući znanstvenik u Centru Woodrow Wilson, govorio je o visokim troškovima članstva u Europskoj uniji, pogotovo onih koji su vezani uz reorganizaciju poljoprivrede, ribarstva te zaštite okoliša. Za njih Hrvatska nije spremna.
Ivan Grdešić: "Ja mislim da su troškovi takvog ulaska u Europsku uniju - na brzinu - veliki. Jer, društvo i biznis, pa i sami političari, neće biti spremni za sve one vrste pritisaka do kojih će doći zbog takvog, eventualnog članstva. Ja naravno želim da uđemo u Europsku uniju, sada ili kasnije, ali u svakom slučaju treba misliti o tome u kojoj smo mi mjeri spremni za Europu, kod kuće. Cilj je da mi budemo Europa, a ne samo da ulazimo u Europu."
Ivan Grdešić, profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, rekao je u svom izlaganju u Centru Woodrow Wilson da su pripremama za hrvatski ulazak u Europsku uniju angažirane jedino političke elite, i ona iz Zagreba kao i ona iz Bruxellesa, dok je građanima cijeli postupak prilično stran i dalek.
Ideja 'uvjetovanosti članstva' određenim kriterijima – solidna državna uprava, borba protiv kriminala i korupcije, suradnja s haaškim Tribunalom, prava manjina i slično – prilično se istrošila jer se predugo provodi, upozorio je Ivan Grdešić ilustrirajući to poznatom metaforom o mrkvi kojom se maše pred nosom konju, kako bi bolje vukao.
'Ta se mrkva ne doimlje više tako sočnom, a i konj se prilično umorio' – zaključio je bivši hrvatski veleposlanik u Washingtonu.
No, na panelu u Centru Woodrow Wilson istaknuto je da su stanovnici drugih zemalja regije ipak više optimistični kada je u pitanju ulazak u Uniju nego Hrvati – iako će u nju ući vjerojatno znatno kasnije od njih.
Ivan Grdešić: "Pesimizam i skepticizam prema Europi, kao i pretjerani optimizam, proizlaze iz neznanja. Taj jedan balans očekivanih koristi od članstva u Uniji te troškova nama još nije poznat. Na primjer, naši seljaci ili naši poduzetnici još ne znaju što će se s njima dogoditi kada Hrvatska postane članica Unije. Možda su Hrvati i Hrvatice nešto pesimističniji po svom životnom svjetonazoru od drugih naroda u regiji, pa na sve gledaju više crno nego ružičasto. Ali sigurno je – kada je riječ o Europskoj uniji, i to 'crno' i to 'ružičasto' u Hrvatskoj je posljedica neinformiranosti."
