Američki kapetan teretnog broda Maersk Alabama Phillips oslobođen je iz zatočeništva somalijskih pirata, koji su ga držali taocem pet dana. Američki dužnosnici kažu da je Phillips bio oslobođen akcijom mornaričkih specijalaca u kojoj su ubijena trojica, a zarobljen jedan od pirata. Kapetan Phillips nije ozlijeđen i nalazi se na jednom od američkih ratnih brodova.
Pirati su ga držali od srijede u čamcu za spašavanje koji nije imao goriva, te je plutao stotine kilometara udaljen od somalijske obale. Posada teretnog broda Maersk Alabama kaže da kapetanu Phillipsu zahvaljuju svoje živote, jer se on predao otmičarima u zamjenu za njihovu slobodu. Međutim, nakon njegova oslobađanja izgleda da će se međunarodna zajednica morati još više koncentrirati na problem piratstva.
Nagli porast piratstva uz obalu Somalije ukazao je na slabosti u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora, kojom se piratstvo širom svijeta karakterizira kao 'ilegalna aktivnost'. U vodama uz somalijsku skoro 4 tisuće kilometara dugu obalu, ratni brodovi iz više od deset zemalja stvorili su ono što je glavni tajnik Ujedinjenih naroda nedavno opisao kao 'jednu od najvećih protu piratskih flota u modernoj povijesti'. Brodovi NATO saveza, zatim brodovi iz zemalja članica Europske unije, kao i mnogih drugih država, poslani su u regiju u nekoliko posljednjih mjeseci kako bi se borili protiv pirata koji otimaju brodove i posadu, te potom traže otkupninu.
Ujedinjeni narodi kažu da 111 piratskih otmica - koliko ih je zabilježeno prošle godine u koridoru koji povezuje Sueski kanal i Indijski ocean - predstavlja povećanje od skoro 200 posto u odnosu na 2007 godinu.
Pirati koji dolaze iz udaljenih ribarskih naselja sjeverne i centralne Somalije zaradili su desetke, možda i stotine milijuna dolara u otkupnini, te su omeli globalnu trgovinu i uzrokovali ogromnu štetu svjetskoj ekonomiji. Analitičar zbivanja na Rogu Afrike pri Chatham House u Londonu, Roger Middleton, kaže da međunarodna zajednica mora preuzeti jedan dio odgovornosti za trenutnu situaciju. "Dio problema leži u tome što se na Somaliju gledalo kao na zemlju koja je u takvom rasulu, da nema smisla uopće brinuti o njoj. 'Oni će se jednostavno nastaviti međusobno ubijati, i to neće imati nikakve posljedice na ostatak svijeta' - tako je otprilike glasila ta logika. No, ostatak svijeta osjeća posljedice, i to sada počinjemo uviđati" - objašnjava Middleton.
1991. godine, nakon pada režima diktatora Mohameda Siada Barrea, Somalija je zapala u rat. Tijekom sljedećeg desetljeća, neke europske i azijske zemlje okoristile su se kaosom te su poslale svoje komercijalne flote da ribare u somalijskim vodama. Druge su pak europske zemlje u tu regiju poslale tisuće barela toksičnog otpada, uključujući i nuklearni otpad, i deponirale ga u more.
Bez obalne straže koja bi nadgledala to područje i spriječila takve ilegalne aktivnosti, somalijski su se ribari počeli organizirati i naoružavati kako bi se suprotstavili onima koji su odlagali otpad u njihovim vodama. Počeli su i ubirati novce od brodova koji su ribarili u njihovim vodama.
Roger Middleton kaže da je ono što je započelo kao opravdana borba protiv stranih izrabljivača preraslo u kriminalnu operaciju nakon što su ljudi shvatili ogroman potencijal za zaradu koji leži u tim aktivnostima: "Mnogi pirati koje sada vidimo nisu iz priobalnih sela, niti su ribari. Oni dolaze iz unutrašnjosti, i bivši su militanti koji su motivirani isključivo novcem. Činjenica da se ilegano ribarenje i odlaganje otpada nastavlja samo im ide na ruku. Kada zarobe jedan brod, i obrate se medijima te kažu da samo brane somalijske vode, to im osigurava podršku zajedinca u priobalnom području, koja im je itekako potrebna."
Strani ratni brodovi koji patroliraju Adenskim zaljevom i Indijskim oceanom to čine u okviru pravnih odredbi Konvencije Ujednijenih naroda o pravu mora, te rezolucija Vijeća sigurnosti. 1982. više od 150 zemalja potpisalo je Konvenciju kojom se piratstvo definira kao ilegalna aktivnost počinjena u međunarodnim vodama, a s ciljem osobne koristi. Ovaj međunarodni sporazum također navodi da sve zemlje imaju pravo uhititi i kazneno goniti sve osobe koje počine piratstvo u međunarodnim vodama.
No stručnjaci za pravo mora kažu da ova konvencija očigledno nije uzela u obzir nastanak država na rubu kolapsa poput Somaije, te nije odgovorila na pitanje što se događa kada kazneno djelo piratstva nije počinjeno u međunarodnim vodama, nego u teritorijalnim vodama jedne zemlje ili njenog susjeda.
Međunarodni propisi o piratstvu pretpostavljaju da će svaka država preuzeti odgovornost patroliranja i reguliranja svojih teritorijanih voda, te krivično goniti sve one koji su uhvaćeni u činu piratstva u tim vodama. No, sve zemlje nemaju resurse niti kapacitete koji su im potrebni da bi osigurali svoje teritorijalne vode. Ovaj problem je sada očigledan u primjeru piratstva u Somaliji, koja još uvijek, nakon 18 godina, tek pokušava formirati vlast koja bi funkcionirala.
U međuvremenu, unutar Ujedinjenih naroda vode se ozbiljne debate o stvaranju pomorskih mirovnih snaga za Somaliju.
