Pred američkom Komisijom za sigurnost i suradnju u Europi, poznatoj i kao Američka helsinška komisija, održana je rasprava o trenutnim političkim prilikama u području zapadnog Balkana.
Glavni problem u regiji je Bosna i Hercegovina te je potrebno provesti ustavne promjene u toj zemlji kako bi država bolje funkcionirala. U tom smislu neophodna je nova diplomatska inicijativa Sjedinjenih Država u regiji, da SAD bude uključen u zbivanja u Bosni i Hercegovini te da utječe na Europsku uniju kako bi posvetila više pozornosti situaciji u BiH.
To je zajednički nazivnik rasprave u američkom Kongresu u sklopu koje su govorili bivši Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Lord Paddy Ashdown, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, professor Ivo Banac, zatim Ivana Howard iz nevladine organizacije, Nacionalna zaklada za demokraciju te James Lyon, koji je nekoć bio stručnjak za Balkan pri Međunarodnoj skupini za krize.
Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, Ivo Banac, ustvrdio je da je proces stabilizacije Jugoistoka Europe u zastoju.
"Taj proces je u zastoju iz nekoliko razloga, a jedan je da se politika europeizacija politike Zapada prema zapadnom Balkanu pokazala neuspješnom i ne može se održati bez vodstva Sjedinjenih Država. U izvjesnoj mjeri ovo je poziv za znatniji angažman Sjedinjenih Država," rekao je Banac.
Banac je ocijenio da je širenje Europske unije zapalo u probleme i to zbog globalne ekonomske krize, zapreka u usvajanju Lisabonskog sporazuma i pomanjkanja političkog čelništva u nizu europskih zemalja. Sjedinjene Države, smatra Banac, trebaju predstaviti novu diplomatsku inicijativu za Balkan kako bi se učvrstila stabilnost regije. On je, također, preporučio da Sjedinjene Države iskoriste svoj utjecaj na europske saveznike kako bi se ponovno oživjela politika širenja Europske unije i NATO saveza.
Bivši Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown je u svom izlaganju rekao da se nakon, kako je rekao, izvanrednog poslijeratnog napretka situacija u Bosni i Hercegovini preokrenula.
"U posljednje tri četiri godine ta dinamika se preokrenula i moram vam otvoreno reći da je napredak, kretanje BiH ka stabilnosti i boljem funkcioniranju države, krenulo značajno unatrag. Postoje elementi, pretežito u Republici Srpskoj, koji bi željeli poništiti državne reforme koje su već provedene i kojima je dopušteno da to i učine," rekao je Ashdown.
Ashdown ne vjeruje da bi se u Bosni i Hercegovini mogli obnoviti etnički sukobi već da bi mogla postati drugi Cipar, podijeljena, nefunkcionalna, zemlja u kojoj vlada korupcija, a koju međunarodna zajednica ne bi mogla napustiti jer bi to bilo previše destabilizirajuće.
Bivši Visoki predstavnik kritizirao je Europsku uniju zbog trenutne situacije, a Sjedinjenim Državama je preporučio da budu uključene: "Želim da Sjedinjene Države iskoriste svoj utjecaj, da podrže i ojačaju Europsku uniju, gdje to treba biti učinjeno. Ne vjerujem da bez toga trenutna negativna dinamika može biti preokrenuta. Trebamo Sjedinjene Države uključene u ova zbivanja."
Ashdown se založio za širi regionalni pristup i u tom smislu je preporučio da, ukoliko međunarodna zajednica bude imenovala posebnog predstavnika, to treba biti predstavnik ne za Bosnu i Hercegovinu već čitavo područje zapadnog Balkana.
Na pitanje jednog od kongresnika o američkom interesu u BiH, Ashdown je, između ostalog, ustvrdio da je Bosna i Hercegovina važna Sjedinjenim Državama za odnose sa širom, globalnom muslimanskom zajednicom.