Migrena je više od glavobolje; čovjek se osjeća potpuno bolesno. Pulsirajuća glavobolja često je povezana s mučninom i povraćanjem, pa i preosjetljivošću na svjetlost, zvukove i mirise. Studija, objavljena u najnovijem izdanju časopisa Neurology, bavi se meteorološkim uvjetima kao mogućim 'okidačem' ovog kroničnog stanja.
Neke stvari o migrenama su nam poznate: "Znamo da ih često nalazima unutar obitelji. znamo da su češće kod žena, te da, kako izgleda, imaju neke veze s razinama hormona. Najčešće su kod mlađih i sredovječnih osoba. No, dalje od ovoga baš i ne znamo previše o svim faktorima i okolnostima koje izazivaju migrene."
Tako kaže Kenneth Mukamal, liječnik Medicinskog centra Beth Israel Deaconess, u Bostonu, i vodeći autor objavljene studije. On kaže da znanstvenici znaju da određene vrste hrane, nedostatak sna, stres, te alkohol, mogu potaknuti migrenu. Njegova nova studija za cilj je imala odrediti imaju li faktori okoliša također u tome neku ulogu.
Znanstvenici su pregledali zapise o sedam tisuća pacijenata obrađenih u hitnoj službi, od kojih je 2200 bilo dijagnosticirano s migrenom.
"Jednostavno smo pogledali vremenske podatke – kakva je bila temperatura i kakvo je bilo stanje zagađenosti zraka u 24 sata prije nego što je svaki od tih pacijenata došao u hitnu službu. Te smo podatke usporedili s onima koji su im prethodili za tjedan dana, odnosno s onima su uslijedili tjedan dana kasnije," kaže Mukamal.
Rezultati su pokazali da je za svakih pet celzijevih stupnjeva povećanja temperature, pacijent bio suočen sa 7,5 posto većim rizikom od nastupa migrene.
Studija je također ustanovila da pad pritiska zraka također može izazvati nastup migrene, ali u manjem postotku.
Nije zamijećeno povećanje rizika od migrene u vezi bilo s povećanjem vlage u zraku ili sa zagađenjem zraka. Ali, znanstvenici kažu da se učinak zagađenja zraka ne može isključiti zbog njegove jake povezanosti s moždanim udarom, srčanim bolestima, te bolestima dišnog sustava.