Ministri vanjskih poslova članica NATO saveza složili su se nedavno da se nastave odnosi s Rusijom koji su bili zamrznuti od prošlog kolovoza zbog petodnevnog rata Rusije protiv Gruzije. Andre de Nesnera ispituje mogućnosti suradnje na relaciji NATO savez-Rusija kada je u pitanju Afganistan:
NATO savez je u Afganistanu od 2003. godine, a trenutno ima u toj zemlji više od 60 tisuća vojnika, koji su dio kontingenta, pod mandatom Ujedinjenih naroda. To je ujedno prva vojna misija NATO saveza izvan euro-atlanske regije.
Sjedinjene Države u Afganistanu imaju 38 tisuća vojnika, a dio njih je pod zapovjedništvom NATO-a. Analitičari kažu da je američki i NATO-ov ratni angažman doživio težak udarac nakon što je vlada Kirgistana prošlog mjeseca odlučila izbaciti američke snage iz vojne baze Manas, koju su Amerikanci iznajmljivalei još od 2001.godine.
Američki veleposlanik u NATO savezu, iz vremena administracije predsjednika Clintona, Robert Hunter, kaže da Rusija nije bila od pomoći glede odluke kirgiške vlade: "Rusija je već napravila štetu priklonivši se odluci vlade u Kirgistanu o zatvaranju zračne baze Manas koju su Sjedinjene Države koristile za opskrbu misije u Afganistan. U isto vrijeme, ruska vlada je poručila da ne-vojna oprema, koja se ne koristi u borbama, može ići do Afganistana preko Rusije."
Profesor sa sveučilišta Columbia Robert Legvold kaže da su Rusi dvosmisleni kada je Afganistan u pitanju: "Jasno je da Rusi ne vole što su vojnici NATO saveza i Sjedinjenih Država u Središnjoj Aziji. U isto su vrijeme iskreno zabrinuti zbog mogućeg neuspjeha u Afganistanu koji bi omogućio talibanima da se vrate na vlast i tako destabiliziraju Središnju Azijiu, koja je njihova južna bojišnica. Zato tek treba vidjeti u kojem će se pravcu Moskva dugoročno kretati. Trenutačno nisu od pomoći koliko bi mogli."
Glavni tajnik NATO saveza Jaap de Hoop Scheffer je početkom mjeseca na ministarskom summitu sjeverno-atlanskog saveza u pozitivnom tonu govorio o odnosima s Rusijom kada je u pitanju Afganistana. Tema je bila – alternativni pravac za opskrbu tamošnje NATO-ove misije.
"Rusija je pokazala zanimanje i trebamo biti sretni zbog toga, da zajedno
radimo na takozvanom 'sjevernom pravcu'. Kao što znate mi u NATO savezu već
neko vrijeme pregovaramo sa srednjeazijskim zemljama o osposobljavanju tog
pravca. Upravo je Afganistan, po mom mišljenju, slučaj na kojem NATO i Rusija
mogu bolje surađivati" - rekao je tom prilikom Scheffer.
Međutim, Jason Lyall sa sveučilišta Princeton, pita se hoće li Rusija surađivati s NATO-m ili sa Sjedinjenim Državama: "U ovo vrijeme – ne. Čini se da Rusi ne pokazuju neku inicijativu da pomognu Sjedinjenim Državama po ovom pitanju. Bio bih iznenađen ukoliko vidim da Rusija nastoji na bilo kojoj razini pomoći u tom slučaju. Zapravo, očekujem da će s Rusijom biti vrlo teško surađivati, kada je riječ o pomoći Amerikancima u slanju opreme i postrojbi u regiju."
Jason Lyall vjeruje da je Moskva neiskrena kada govori o pomaganju NATO savezu ili Sjedinjenim Državama u Afganistanu: "Postoji mnogo ograničenja da se ta pomoć pruži sada. Rusi kažu da će pomoći u prebacivanju civilnih potrepština, ali nije jasno što se pod tim misli. Rusija ne graniči s Afganistanom tako da sva roba mora biti prebačena zračnim putem. Ta činjenica otežava Sjedinjenim Državama izvođenje te operacije. Nije jasno što Rusi čine. S jedne strane čini se da planiraju ovu igru za zatvaranje vojne baze Manas u Kirgistanu, dok s druge strane, izgleda da to neće učiniti."
Situacija u Afganistanu dominirat će summitom NATO saveza koji će se održati 3.
i 4. travnja – bez obzira hoće li tamo Rusija pomoći Zapadu ili ne.