NATO savez se u posljednjih desetak godina transformirao iz vojne organizacije koja je, za hladnog rata, uspješno obranila Zapadnu Europu u koaliciju država koje nastoje učvrstiti globalnu stabilnost i van svojih granica. Kako je u razgovoru sa zapadnim stručnjacima saznala Jela de Franceschi, NATO savez to čini promičući demokratske vrijednosti.
Nakon raspada Sovjetskog saveza, NATO se vrlo brzo promijenio – cilj mu je postao učvrstiti cjelovitu i slobodnu Europu. U skladu s tim ciljem, 14 članica bivšeg Varšavskog sporazuma postalo je članicama NATO saveza, koji je ponudio suradnju i Rusiji – kako bi pokazao da širenje na istok ne predstavlja prijetnju toj zemlji.
U drugoj polovici devedesetih, NATO savez je po prvi put vojno intervenirao, prvo u Bosni i Hercegovini a potom i na Kosovu – o čemu govori James Townsend iz washingtonskog Atlantskog vijeća: "Sukob na Balkanu ukazao je na potrebu jednog vojnog saveza poput NATO-a. Ukazao je na nužnost suradnje zapadnih saveznika. Ratovi u tom dijelu Europe pokazali su da je NATO potreban i nakon hladnog rata, jer pomaže u integraciji Europe."
Robert Hunter iz znanstvene ustanove RAND Corporation kaže da je Sjeverno-atlantski savez pomogao u demokratizaciji bivšeg komunističkog bloka: "Zemlje koje su ispunile kriterije za članstvo – demokracija, tržišno gospodarstvo, reforma vojske, okrenutost sutrašnjici a ne prošlosti – danas su dio NATO saveza."
Odnosi s Rusijom prošle su godine bili zategnuti, nakon ruske vojne akcije u Gruziji. NATO je sve donedavno imao zamrznute odnose s Moskvom, u znak prosvjeda zbog ruske intervencije na južnom Kavkazu. No, odnosi su obnovljeni prije nekoliko tjedana. Evo kako to objašnjava bivši glavni tajnik NATO-a, Lord Robertson: "Mislim da se Rusija mijenja. Shvatila je da je vrlo ranjiva kada su u pitanju kretanja na globalnoj ekonomskoj sceni. U skladu s tim, razmotrila je svoju ulogu u svijetu; shvatila je da treba surađivati s NATO-om."
Najnoviji izazov pred NATO savezom je vojna misija u Afganistanu. Neki čak tvrde da je zbog nje NATO izgubio na koheziji, jer se točno ne zna što je glavni cilj – uništenje talibana ili izgradnja odnosno modernizacija te zemlje. Bilo kako bilo, misija u Afganistanu pokazuje da je NATO danas posve drugačija organizacija od one prije dvadeset ili više godina, kaže Charles Kupchan iz Vijeća za međunarodne odnose. Uz to, stare solidarnosti iz hladnog rata više nema.
Budućnost NATO-a leži u užim koalicijama pojedinih članica, koje se udružuju na konkretnim projektima – smatra Kupchan: "Ako pogledate po svijetu, koje su najuspješnije diplomatske inicijative? To su razne koalicije. Recimo, tri zapadnoeuropske zemlje i Sjedinjene Države zajednički surađuju u zaustavljanju iranskog nuklearnog programa. Ili, šest zemalja Europe i Azije nastoji blokirati sjevernokorejski nuklearni program. Tu je diplomatski kvartet u mirovnim naporima na Srednjem istoku. U nedavnoj prošlosti, uspješna je bila i Kontaktna skupina za Balkan."
Robert Hunter kaže da Washington
želi da se jedna takva međunarodna diplomatsko-vojna inicijativa, koja bi
uključivala snage NATO saveza, stvori i za regiju Srednjeg istoka. To se ne odnosi samo na izraelsko-palestinski
sukob, već i na odnose s Irakom i Iranom – rekao je Robert Hunter.