Nakon što se sastala s kosovskim predsjednikom Fatmirom Sejdiuom i premijerom Hashimom Thacijem, američka državna tajnica Hillary Clinton jučer je izjavila da će administracija predsjednika Obame nastaviti podržavati neovisnost Kosova.
Ovaj je događaj naglasio kontinuitet američke podrške Kosovu kroz tri administracije. Bivši američki predsjednik Bill Clinton podržao je zračnu kampanju NATO snaga koja je protjerala srpske postrojbe iz Kosova 1999. godine. Administracija predsjednika Busha pomogla je u predvođenju političkog procesa koji je prije godinu dana doveo do proglašenja neovisnosti ove bivše srpske pokrajine s većinskim albanskim stanovništvom. A sada se i administracija predsjednika Obame obvezala pomoći ovoj mladoj državi u ostvarenju šire međunarodne pomoći i podrške.
Na sastanku s dvojicom kosovskih čelnika, državna tajnica Clinton izjavila je da je podrška Kosovu koja dolazi iz Washingtona dvostranačka te da Sjedinjene Države potiču zemlje diljem svijeta da se pridruže popisu od 55 država koje su do sada priznale neovisnost Kosova. Clinton je dodala kako je prihvaćanje ove nove države potaknuto načinom na koji su ova dvojica čelnika vodili državu tijekom protekle godine:
"Divim se načinu na koji su se predsjednik i premijer nosili s preostalim izazovima na planu teritorijalnog integriteta vaših granica, te s odnosima prema vašim susjedima, posebice Srbijom. Mislim da je vrlo smiren, razuman i oprezan pristup pridobio Kosovu puno poštovanja i divljenja diljem Europe i šire."
Hillary Clinton je rekla da je napredak na Kosovu od zone sukoba prije deset godina "čudesan," te da služi na čast i vodstvu i građanima ove nove države za koju je rekla da se razvija u multietničku demokraciju. Predsjednik Sejdiu ponovio je da se Kosovo nada postati članom NATO saveza i Europske unije te je dodao da očekuje pridruživanje Kosova Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu u skoroj budućnosti.
Na tiskovnoj konferenciji kosovski je predsjednik odbio izravno kritizirati jučerašnju odluku Haaškog tribunala da oslobodi bivšeg srbijanskog predsjednika Milana Milutinovića od optužbi za zločine protiv čovječnosti tijekom sukoba na Kosovu. Gospodin Sejdiu je rekao da njegova vlada ima "puno povjerenje" u tribunal. No, dodao je da su se na Kosovu, u Bosni i Hercegovini te u Hrvatskoj dogodili strašni zločini protiv čovječnosti tijekom 1990-ih i da njegova zemlja još uvijek progonjena slučajevima kosovskih žrtava koje su nestale za vrijeme tog sukoba.
"Na žalost," rekao je gospodin Sejdiu, "uz vrlo veliki broj žrtava na Kosovu, postoji i vrlo veliki broj onih koji su nestali – njih oko dvije tisuće. Njihove obitelji ne znaju gdje se oni nalaze. Za obitelji onih koji su izgubili svoje bližnje i onih koji ne znaju za njih, jedini duhovni lijek koji bi im pomogao je pravedna kazna za one koji su počinili te zločine," rekao je predsjednik Sejdiu.
Haaški je sud osudio petoricu koji su bili optuženi za ratne zločine zajedno s bivšim srbijanskim predsjednikom, kao i vojne dužnosnike bivše srpske vlade, na zatvorske kazne od između 15 i 20 godina.