Iako je slovenski parlament početkom ovog mjeseca dvotrećinskom većinom ratificirao protokol o pristupanju Hrvatske NATO savezu, Slovenija bi mogla omesti hrvatski plan da ove godine postane punopravnom članicom toga saveza.
Marginalna skupina na slovenskoj političkoj sceni koja djeluje pod imenom "25. lipanj 1991. godine," a koju predvodi slovenski nacionalist Marjan Podobnik, prije tjedan dana najavila je prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma oko hrvatskog ulaska u NATO. Iako je tu najavu malo tko ozbiljno shvaćao, jučer se ispostavilo da bi ona doista mogla usporiti ulazak Hrvatske u NATO savez. Po slovenskim zakonima, prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma odvija se u dvije faze: u prvoj inicijator referenduma u tjedan dana moraprikupiti 2.500 potpisa, a u drugoj u roku od trideset pet dana 40.000 potpisa. Podobnikova skupina predala je jučer preko pet tisuća potpisa za referendum, dvostruko više nego što je u ovoj fazi potrebno. U narednih tjedan dana nadležni u Sloveniji moraju provjeriti valjanost tih potpisa, i ako ih je valjano 2.500, prelazi se u drugu fazu prikupljanja 40.000 potpisa, koja traje najmanje trideset i pet dana.
Da bi Hrvatska u travnju na summitu NATO-a u Strasbourgu i Kielu mogla biti primljena u taj vojni savez, Slovenija, baš kao i ostalih 25 članica NATO-a, do sredine ožujka u Washington mora poslati ratifikacijski dokument. Ako se procedura oko slovenskog referenduma nastavi, Slovenija neće moći u zadanom roku poslati svoj ratifikacijski dokument, što će onemogućiti hrvatski prijem u NATO u proljeće ove godine. Slovenska vlada i slovenska parlamentarna većina shvatile su da su se dovele u poziciju da im o važnom vanjsko-političkom pitanju kao što je proširenje NATO saveza odlučuje marginalna politička skupina, ali riječ je o procesu kojeg više nije jednostavno zaustaviti.
Slovenski premijer Borut Pahor jučer je izjavio da je raspisivanje referenduma o hrvatskom ulasku u NATO štetno za slovenske vanjskopolitičke interese i vjerodostojnost slovenske vanjske politike, te pozvao Slovence da ne daju svoj potpis za Podobnikov referendum. Slovenski šef diplomacije Samuel Žbogar izjavio je kako je razvoj događaja oko slovenskog referenduma zabrinuo neke članice NATO saveza, ali sudeći po reakcijama, zabrinuo je i službeni Zagreb. Premijer Ivo Sanader je izjavio:
"Ovo što se događa u Sloveniji treba završiti što prije. To je farsa koja ničemu ne vodi. Sjevernoatlasnki savez nema vremena ni luksuza razbacivati se ovakvim besplodnim raspravama treba li Hrvatska ili ne. Slovenski parlament je ratificirao, to je za nas činjenica, očekujemo da slovenski predsjednik potpiše kad on bude smatrao da je potrebno, ali u dovoljnom vremenu da se može ratifikacijski dokument predati u Washington."
Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić uvjeren je kako će u Sloveniji prevladati politička racionalnost, jer ako sve članice NATO-a ratificiraju ulazak hrvatske u NATO, a to ne učini samo Slovenija, to više neće biti hrvatski nego slovenski problem:
"Bilo bi sasvim razumljivo da nas Slovenija propusti da završimo naše pregovore, a bilateralno pitanje moramo riješiti na temelju međunarodnih konvencija kojima su pristupile i Slovenija i Hrvatska."
Mogućnost slovenskog referenduma komentirao je i hrvatski šef diplomacije Gordan Jandroković:
"Bez obzira na unutarnje prijepore koji postoje u Sloveniji, sve drugo osim potpore Hrvatskoj i završetka procesa ratifikacije i predaje protokola u Washington bilo bi poigravanje i s vitalnim interesima NATO saveza, ali isto tako i poigravanje sa stabilnošću jugoistoka Europe."
Nacionalist Marjan Podobnik tvrdi da je spreman odustati od zahtjeva za referendumom samo pod jednim uvjetom: ako slovenski parlament u četvrtak na izvanrednoj sjednici usvoji izjavu koja bi uvažila maksimalističke slovenske zahtjeve o razgraničenju s Hrvatskom.
Prema izjavi koju traži Podobnik, čitav Piranski zaljev pripao bi Sloveniji, a pripao bi joj i izlaz na otvoreno more, sporna istarska sela u donjem toku rijeke Dragonje i sporni dijelovi uz Muru.