Linkovi

Dva stoljeća nakon rođenja, Abraham Lincoln još uvijek inspirira i stare i nove generacije


Dvanaestog veljače Amerikanci obilježavaju dvjestotu godišnjicu rođenja svog šesnaestog predsjednika Abrahama Lincolna. Komemorativne svečanosti već su počele brojnim prigodnim događanjima i posebnim izložbama u počast čelnika koji i danas inspirira nove generacije. O dvije izložbe u Washingtonu - u prilogu Susan Logue.

Kada je Barack Obama položio prisegu kao 44. američki predsjednik, učinio je to s rukom položenom na bibliju koju je, gotovo 150 godina ranije, u istoj prilici koristio Abraham Lincoln. U znaku Lincolna i počela je predizborna kampanja najnovijeg predsjednika, kraj stare zgrade skupštine države Illinois, u Springfieldu.

Obama je podsjetio na 16. predsjednika, ponovivši u svom pobjedničkom govoru nakon izbora, 4. studenog, neke vrlo poznate Lincolnove riječi: "... Vlada iz naroda, od naroda i za narod nije nestala s lica Zemlje. To je vaša pobjeda," rekao je tada Barack Obama.

Postoji dobar razlog za povezivanje s Lincolnom, kaže Harry Rubenstein, kustos izložbe o Abrahamu Lincolnu u Nacionalnom muzeju američke povijesti u Washingtonu. 'Američki san i Lincoln povezani su u predodžbi Amerikanaca' – kaže Rubenstein, potkrepljujući to kratkim činjenicama o 16. američkom predsjedniku. Rođen u brvnari, u obitelji siromašnog farmera. Sam se obrazovao. Kao predsjednik, spašava Uniju, pobijedivši u građanskom ratu. Ukida ropstvo. Ubijen u atentatu, nakon kazališne predstave.

"Ljudima se sviđa njegova životna priča, isto onoliko koliko i njegova postignuća… Lincoln se smatra jednim od najvećih naših predsjednika. Veliki vođa. Zemlju je uspješno izvukao iz jedne od najvećih kriza. Pragmatik snažnih ideala. Mislim da Lincoln baca u sjenu svakoga tko se nađe na predsjedničkom položaju," kaže Rubenstein.

Nacionalni muzej američke povijesti odlučio je prikazati predmete iz Lincolnova života – sjekiru kojom je kao mladić cijepao drva, tintarnicu kojom se služio prilikom potpisivanja povelje o ukidanju ropstva, njegovo crno odijelo, zlatni džepni sat, cilindar koji je nosio kada je ubijen… Ideja vodilja takvog muzejskog postava je učiniti 'mitskog Lincolna' bližim.

No, to nije tako lako – kaže povjesničar David Ward. "O Lincolnu, kao i o Napoleonu Bonaparteu, napisano je vjerojatno najviše biografskih djela. Beskrajni niz novih knjiga o Lincolnu pokazuje ne samo to da o njemu želimo što više saznati, već i to da do sada nekako nismo uspjeli u želji da ga posve upoznamo…," kaže Ward.

David Ward je kustos druge washingtonske izložbe naslovljene "Jedan život: maska Lincolna," postavljene u Nacionalnoj galeriji portreta. Izložba uključuje dvije maske Lincolna, izrađene za njegova života: jedna iz 1860, prije nego što se kandidirao za predsjednika, a druga iz 1865, kratko prije nego što je bio ubijen. Razlike između te dvije maske pokazuju koliko ga je postaralo i iscrpilo nešto više od četiri godine na položaju predsjednika. Većinu izložaka, međutim, čine fotografije.

"Lincoln je ustvari bio prvi medijski predsjednik - ako se takav termin može uporabiti za četrdesete i pedesete godine devetnaestog stoljeća. Svaki put kad bi održao neki veći govor, Lincoln je bio fotografiran. Mislim da je kroz te fotografije on javnosti projicirao kakav je čovjek, kakav čelnik želi biti," kaže Ward.

Na jednoj od njegovih posljednjih fotografija, snimljenoj u veljači 1865., linija puknutog stakla negativa kao da predskazuje putanju metka koji će za manje od dva mjeseca odnijeti Lincolnov život.

"Evo nas ovdje na kraju rata. On ne može znati da će biti ubijen. Fotografije odaju osjećanje smrtnosti, ali i osjećaj života koji se nastavlja. Lincoln zna da je ispunio svoju misiju da spasi jedinstvenost zemlje, oslobodi robove i crncima dade prava. Mislim da bi ga činjenica da je sada predsjednik tamne kože neizmjerno obodrila," kaže Ward.

Nema sumnje da bi šesnaestom predsjedniku isto tako godila činjenica da je upravo taj predsjednik, Barack Obama, njega izabrao kao svoj uzor.

XS
SM
MD
LG