Velika nova izložba u Američkom muzeju prirodoslovlja, u New Yorku, svraća pažnju na jedan vrlo složeni globalni problem - klimatske promjene.
Izložba naslovljena "Klimatske promjene: prijetnja životu i nova budućnost energetike" posjetitelje muzeja ne samo da obrazuje o znanosti koja se krije u globalnom zatopljavanju, nego objašnjava i korake koje svi možemo poduzeti kako bismo ublažili posljedice tog zatopljavanja.
Upravo danas izložba služi i kao učionica za Christi Lagos i njezine učenike sedmog razreda bruklinske škole Park Slope, na nastavi prirodnih znanosti. Ona im daje naputke: “Velik dio ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova koji su se nakupili u našem okolišu, posljedica su ljudskih aktivnosti. Dakle, kada budete gledali neke od izložaka, a oni će se ticati nekih drugih vrsta i drugih mjesta, hoću da pokušate zamisliti sebe na tim mjestima, da se zamislite kao ta druga bića i da razmislite što biste mogli učiniti da stvari budu drugačije.”
Prvo što se vidi odmah po ulasku u izložbeni prostor je fotografski mural na jednom čitavom zidu koji ilustrira tehnološka dostignuća - parne strojeve, električne dalekovode, vlakove, automobile i avione - koja su uobličila naš svijet od industrijske revolucije naovamo. Crvena neonska linija proteže se dijagonalno preko crnog i bijelog kolaža, prateći rast ugljičnog dioksida u atmosferi.
Gospođa Lagos posebno svraća pažnju učenika da su i stanovništvo i komercijalna tržišta rasli u istom vremenskom periodu: “U zadnjih pedeset, šezdeset godina što se dogodilo? Sve više ljudi na Zemlji, sve više ugljičnog dioksida, svi ti silni automobili, sve te ceste ... povećali smo broj dijelova ugljičnog dioksida na milijun u zraku za daljnjih stotinu dijelova na milijun. Ako su to sve stvari koje izazivaju povećanje ugljičnog dioksida u zraku, što možemo s tim u vezi učiniti?”
Njezini će učenici provesti ostatak dana pokušavajući doći do odgovora na to pitanje.
S murala, pogled skreće do modela bloka ugljena teškog jednu tonu, postavljenog kao podsjetnik da svaka dva mjeseca prosječni američki dom ispusti dvije i pol tone ugljičnog dioksida.
Priča o tome kako funkcionira klima prikazuje se na interaktivnim rotirajućim globusima koji projiciraju pokretne slike oblaka i oceanskih struja.
Izložba pokazuje i zloslutne scene toplijeg svijeta: odumiranje koraljnog grebena, sjevernog medvjeda koji traga za hranom na smetlištima, te New York pod vodom nakon dramatičnog povišenja morske razine.
Gledajući u zabrinuta lica svojih đaka, gospođa Lagos im kaže da budućnost ne treba ispasti tako crna: “Ako počnemo sada s promjenama, možemo li spriječiti da se nešto takvo dogodi? Sigurno da možemo, zato se ljude i prosvjećuje. Zato smo i mi danas tu, jer ste vi slijedeća generacija; vi ste oni koji će donositi te odluke. To je vaša potrošnja. Radi se o tome da će ono što činite - ili ne činite! - danas odlučiti hoće li razina mora biti viša, hoće li neke vrste izumrijeti, hoće li ovaj planet postati tako vruć da više neće biti nastanjiv na sretan i ugodan način kao što je danas.”
Ideja izložbe ponavlja se i na interaktivnim postajama, kao i u video snimkama o čišćim alternativama u opskrbi energijom.
Dok se kustosi izložbe nadaju da će posjetitelji izaći s boljim razumijevanjem problema i odlučniji da poduzmu akciju, gospođa Lagos kaže da su njezini učenici već potpuno shvatili poruku i da su - kako kažu - spremni 'liječiti' svijet.