Washingtonska Zaklada Heritage i dnevnik Wall Street Journal objavili su godišnje izvješće o stanju gospodarskih sloboda u svijetu. Hrvatska u njemu ne kotira baš najbolje.
Još 2006. Hrvatska je bila na ovoj rang-listi 55. od 161 države. 2007. 'spustila' se na 109. mjesto; prošle godine bila je 113. Ove – 116. Kada su u pitanju ekonomske slobode – odnosno lakoća i efikasnost poslovanja i poduzetništva – Hrvatska se smatra 'djelomično slobodnom zemljom'. Na dnu je ljestvice europskih zemalja, u društvu s Bosnom i Hercegovinom, Moldavijom, Rusijom, Bjelorusijom i Ukrajinom.
Nataša Srdoč iz Instituta Adriatic iz Rijeke je jučer u Washingtonu, u Zakladi Heritage, predstavila rezultate ovog istraživanja za zemlje Balkana. Upitali smo je zbog čega Hrvatska iz godine u godinu zaostaje i zašto su je ove godine pretekle i Srbija i Crna Gora i Makedonija.
"Druge zemlje provode reforme a Hrvatska stoji. Hrvatska nije provela niti jednu pravu reformu godinama" - tvrdi Nataša Srdoč i dodaje da Srbija i Crna Gora hrabrije ulaze u gospodarske reforme – iako i one, kao i Hrvatska imaju problema s korupcijom i zaštitom vlasničkih prava. U njima su, primjerice, porezi niži a radno pravo fleksibilnije. Ukratko u Srbiji i Crnoj Gori je poduzetnicima lakše poslovati nego u Hrvatskoj. Zbog toga u te dvije zemlje pada stopa neuposlenosti, a strani ulagači razmjerno brže investiraju svoj novac.
"Sve te zemlje imaju porez na dobit od deset posto. Hrvatska – 20 posto. Imaju niske poreze na dodatnu vrijednost, od 10 posto. Hrvatski PDV je 22 posto – među najvišima u Europi" - kaže Nataša Srdoč.
Ona upozorava da će takva porezna politika imati vrlo loše posljedice po Hrvatsku u uvjetima gospodarske krize: "Dok u drugim zemljama vlade nastoje smanjiti porezni teret i omogućiti ekonomski rast kroz potrošnju, gdje se smanjenjem poreznih nameta otvara mogućnost veće zarade za građane, u Hrvatskoj je obratno. Povećavaju se rashodi države. Hrvatskoj vladi ne pada na pamet da smanji porezni teret, već troši sve više."
Istraživanje dnevnika Wall Street Journal i Zaklade Heritage analizira niz kategorija 'ekonomske slobode': slobodu poduzetništva, slobodu na trgovinskom, fiskalnom i monetarnom planu, slobodu od miješanja države u ekonomiju, slobodu ulaganja, slobodu od korupcije, fleksibilnost radnog prava te zaštitu privatnog vlasništva.
Pet ekonomski najslobodnijih ekonomija na svijetu – u kojima postoje najbolji uvjeti za poduzetništvo i gospodarski rast - su: Hong Kong, Singapur, Australija, Irska i Novi Zeland. Sjedinjene su Države na šestom mjestu – što je pad od jednog mjesta u odnosu na prošlu godinu. Pad je posljedica rasta vladine potrošnje, odnosno interventnih rashoda u sanaciji poslovnih sektora kojima je prijetio kolaps – piše u godišnjem izvješću Wall Street Journala i Zaklade Heritage.
Nataša Srdoč kaže da je najveći problem Hrvatske prevelika uloga države na gospodarskoj sceni – zbog toga je i korupcija raširena a privatizacija nije potpuno i kvalitetno provedena. Ona tvrdi da rast životnog standarda u Hrvatskoj koči prvenstveno skupi i korumpirani državni aparat koji sprečava razvoj tržišne ekonomije i slobodnog poduzetništva.
Sudjelujte u našoj anketi na Home Pageu - Smatrate li da je hrvatska ekonomija slobodna?