Među pitanjima s kojima će se sučeliti novoizabrani predsjednik Barack Obama nakon preuzimanja dužnosti 20. siječnja bit će i to kakvu politiku provoditi prema Rusiji. Najspornija točka rusko-američkih odnoseu ovomsu trenutku američki planovi za razmještanje proturaketnog obrambenog štita u istočnoj Europi.
Većina se analitičara slaže da odnosi Washingtona i Moskve nisu dobri. Neki stručnjaci čak koriste fraze poput "jadni", "napeti" i "na vrlo niskoj razini" kad opisuju te odnose. Marshall Goldman sa Sveučilišta Harvard kaže da obje strane snose krivicu za pogoršavanje odnosa. "Sjedinjene Države su tijekom mandata predsjednika Georgea Busha usvojile neke politike koje Rusi promatraju kao jednostrane i kao nastojanje da se potkopa ruski položaj u svjetskom političkom sustavu. Istovremenu Rusi su učinili neke stvari, konkretno invaziju na Gruziju, koje su uznemirile Amerikance i njihove čelnike".
Profesor Goldman kaže da se tijekom nekoliko posljednjih godina ekonomski status Rusije poboljšao zbog visokih cijena nafte, te Moskva želi ponovno zauzeti svoj položaj supersile. "I kad je zatražila veću ulogu na svjetskoj sceni i imala sposobnost da je ispunjava, tad je to neizbježno značilo da se sukobljava sa Sjedinjenim Državama, koje su u međuvremenu ispunile, da tako kažem, vakuum koji je Rusija ostavila iza sebe. Dakle te su se dvije zemlje počele sudarati. I mislim da je to situacija u kojoj se sada nalazimo".
Stručnjaci kažu da su odnosi Washigntona i Moskve došli na najnižu razinu u kolovozu ove godine nakon petodnevnog rata između Gruzije i Rusije. Sjedinjene Države oštro su osudile Rusku masivnu vojnu invaziju na Gruziju nakon njenog pokušaja da zauzme glavni grad odcjepljene Južne Osetije. Predsjednik Bush je upozorio Moskvu da nasilno ponašanje i zastrašivanje nije prihvatljiv način vođenja vanjske politike. I dok je spomenuti rusko-gruzijski rat bacio sjenu na rusko-američke odnose, analitičari kažu da je glavni problem između Washingtona i Moskve i dalje plan administracije predsjednika Busha o razmještanju proturaketnog obrambenog štita u istočnoj Europi – 10 raketa presretača u Poljskoj i radarsko postrojenje u Češkoj.
Američki dužnosnici kažu da je ovakav oblik obrane potreban kao zaštita od zemalja poput Irana i da ne predstavlja prijetnju Rusiji.Međutim, profesor Robert Legvold sa Sveučilišta Columbia objašnjava zašto se Moskva oštro protivi proturaketnom štitu."...zato jer ne vjeruju da je temeljna motivacija Sjedinjenih Država obrana od potencijalnog iranskog raketnog napada, iakorakete u Poljskoj i radar u Češkoj nisu dovoljno veliki sustav da ozbiljno zaprijeti ruskim vojnim kapacitetima. Rusi vjeruju da je riječ o široj strukturi koja je povezana s nacionalnom proturaketnom obranom koju Sjedinjene Države grade kod kuće – dakle, ideja da je riječ o širem poduhvatu koji bi naposljetku bio usmjeren protiv Rusije ili bi u najboljem slučaju imao značajne posljedice po nju".
Koliko je to pitanje bitno za Ruse vidjelo se već nekoliko sati nakon što je Barack Obama izabran za novog američkog predsjednika. U svom obraćanju naciji u Moskvi, ruski predsjednik Dimitrij Medvjedev zaprijetio je da će razmjestiti precizne rakete kratkog dometa u Kaljinjingradu – ruskoj enklavi na Baltičkom moru između Poljske i Litve, dviju zemalja članica NATO saveza, ukoliko Obamina administracija nastavi s planovima za razmještanje proturaketnog štita.
Mnogi analitičari kažu da je to predstavljalo izravnu prijetnju novoizabranom američkom predsjedniku. Jedan od njih je i Jason Lyall sa Sveučilišta Princeton."To je posebno zanimljivo ako napravite usporedbu sa Sovjetima. Sovjeti bi bar dopustili novom predsjedniku da preuzme dužnost da se snađea potom bi počeli s izazovima – obično šest mjeseci po preuzimanju dužnosti. Ovaj put nismo imali ni šest sati. Mislim da Medvjedev pokušava Rusiju nametnuti kao prvorazredno pitanje. U Rusiji postoji zavrinutost da će zemlja potonuti kao drugorazredno pitanje. Nije se puno spominjala u američkoj predizbornoj kampanji".
William Drozdiak stručnjak je za europska pitanja i predsjednik Američkog vijeća za Njemačku kaže da je je Medvjedjevjevo upozorenje bilo vrlo loše tajmirano s diplomatskog stajališta."Nije u ruskom interesu da stjera Obamu u ćošak. Ako je Medvjedev uistinu bio ozbiljan s ovom agresivnom gestom, svaki novi američki predsjednik, bez obzira iz koje stranke, koji se osjeća na ovaj način izazvan od strane nekog ruskog čelnika, trebat će pokazati svoju snagu i uzvratiti udarac. Dakle, ako se nadao pomirljivoj reakcija Washingtona, to neće dobiti jer nijedan predsjednik, posebno na početku mandata, ne želi biti percipiran kao slab".
Novoizabrani predsjednik Obama nije reagirao na Medvjedjevjevu izjavu. Njegovi savjetnici kažu da podržava postavljanje proturaketnog sustava, ali samo ako se pokaže da je to tehnološki funkcionalno. Savjetnici također kažu da Barack Obama želi surađivati s Rusijom kako bi se smanjio broj nuklearnog oružja i naposljetku ostvario svijet bez takvog oružja.Tijekom nedavnog međunarodnog ekonomskog summita u Washingtonu, predsjednik Medvjedev je zvučao znatno pomirljivije, rekavši kako se nada da će se odnosi između Washingtona i Moskve poboljšati tijekom Obamine administracije. Međutim, kad je riječ o proturaketnom obrambenom štitu, Medvjede nije omekšao svoje stajalište.