Nova izložba u Knjižnici Huntington, kraj Los Angelesa, posvećena je uzbuđenjima znanstvenih otkrića i ljepoti znanosti kao takve. S kustosom izložbe Danielom Lewisom, Mike O'Sullivan je za Glas Amerike razgovarao o idejama koje su promijenile svijet i impresivnoj količini umjetničkih djela koja su stvorili znanstvenici.
Knjižnica Huntington, u San Marinu, u Californiji, dom je nekima od najrjeđih knjiga i najdragocjenijih umjetnina u svijetu, počevši od Gutenbergove Biblije - tiskane publikacije iz 15. stoljeća koja je potakla revoluciju u učenju -, pa do slavne slike Thomasa Gainsborougha, Plavi dječak.
Kustos Daniel Lewis kaže da nova izložba, naslovljena Prekrasna znanost: Ideje koje su izmijenile svijet, pokazuje da su mnogi rani znanstvenici uspješno obitavali i premostili dva svijeta: onaj umjetnosti i onaj učenosti. On kaže da se to vidi u djelu iz 16. stoljeća Astronomicum Caesareum, njemačkog matematičara, kartografa i astronoma Petera Apianusa. Neki to djelo nazivaju najljepšom ikada objavljenom knjigom.
"On ju je sam tiskao i sam naslikao sve ukrase u knjizi. No, s druge strane, on je bio znanstvenik koji je izumio sistem rotirajućih papirnatih diskova, nazvanih volvele, s kojima se provode izračunavanja, a koji je dio knjige. Ta je knjiga podjednako instrument za izračunavanje koliko i umjetničko djelo; ona je, jednostavno rečeno, prekrasna," kaže Lewis.
Britanski znanstvenik iz 17. stoljeća Robert Hooke pokazuje detaljne crteže insekata, životinja i prirodnih tvari, proučavanih pod povećalom, u ilustriranoj knjizi naslovljenoj Microgaphia. Izloženo je prvo izdanje te knjige koje, kaže Lewis, pokazuje Hookeovo uzbuđenje nad njegovim otkrićima.
"On piše s takvim oduševljenjem i uzbuđenjem kao da po prvi put vidi ono o čemu piše. To je nevjerojatna i fascinantna stvar, piše Hooke i nastavlja detaljno opisivati i ilustrirati te fascinantne stvari. Njegove riječi odražavaju ushit i zadivljenost u tolikoj mjeri da ti osjećaji i danas prelaze i na čitatelja," kaže Lewis.
Izložba pokazuje širenje znanstvenih saznanja, često skokovito i grčevito, od rukopisa iz 13. stoljeća o djelu antičkog matematičara Ptolomeja, pa do izložaka iz 20. stoljeća, poput pisama Alberta Einsteina i radnog dnevnika astronoma Edwina Hubblea.
Kustos Lewis kaže da izložba pokazuje kako svaka generacija mislilaca gradi na djelu svojih predšasnika, slijedeći razvoj ključnih ideja u znanosti, među kojima i preobrata koncepcija u astronomiji: "Od ideje da je Zemlja centar univerzuma, pa do promjene koju je unio Kopernik, u 16. stoljeću, da je ustvari Sunce središte svemira, do, na koncu, današnjeg saznanja da smo majušna točkica u divovskom, gotovo neizmjernom svemiru."
Izložba prikazuje prvo izdanje Kopernikovog revolucionarnog djela De Revolutionibus koje objašnjava orbite planeta oko Sunca. Izložena su i druga seminalna djela znanosti.
"Imamo vlastitu kopiju samog Isaaca Newtona njegovog prijelomnog djela the Principia, objavljenog 1687. On je u svojoj knjizi na marginama zapisao primjedbe i bilješke za drugo izdanje. Imamo i prvo izdanje djela Charlesa Darwina, O porijeklu vrsta," kaže Lewis.
I ne samo jedan primjerak: uzduž sedam metara duge police za knjige naslagano je 250 primjeraka tog Darwinovog djela, na desecima jezika, zorno pokazujući koliki je bio utjecaj njegove teorije evolucije putem prirodnog odabira.
U četiri dvorane prepune blaga, kako kaže kustos Daniel Lewis, vidimo uzbudljivost znanosti kao i umjetnička djela znanstvenika, inspirirana njihovim vlastitim prijelomnim otkrićima.