Richard Avedon bio je istaknuti modni fotograf 20. stoljeća, ali njegova strast bili su portreti. Umjetnička galerija Corcoran u Washingtonu predstavlja izložbu od preko 200 njegovih ‘portreta moći,’ koja se čini prikladnom u vrijeme kada se Amerikanci pripremaju izabrati svog sljedećeg predsjednika.
Američki predsjednici Dwight D. Eisenhower, Ronald Reagan i Jimmy Carter; duhovni vođe – od Dalai Lame do velečasnog Billyja Grahama; fizičar Robert Oppenheimer, poznat kao ‘otac atomske bombe,’ – svi se oni nalaze među fotografijama izložbe “Richard Avedon – portreti moći.” Paul Roth, kustos fotografije u galeriji umjetnosti Corcoran, organizator ove izložbe, o Avedonu kaže: "Fotografirajući osobe, Avedon je uvijek želio pronaći nešto istinsko i bitno u njima, te način njihovog ophođenja sa svijetom općenito."
To je postizao izdvajajući ih iz njihove uobičajene sredine. Gotovo svi
njegovi modeli fotografirani su ispred čiste, bijele pozadine. "Smatrao je da će na taj način u potpunosti privući pozornost promatrača
na lice i tijelo fotografiranih osoba, na odjeću koju one nose i način na koji
im je počešljana kosa. Avedona je u
odnosima moćnih ljudi osobito zanimala
uloga samo-prezentacije i njihovog izgleda. Kada je radio na svojim
fotografijama, mislim da je pokušavao proniknuti u različite maske koje ljudi
nose kako bi prakticirali svoju moć" - objašnjava Paul Roth.
Subjekti Avedonovih ranijih portreta često su bili kreativni ljudi, poput kantautora Boba Dylana, operne pjevačice Marian Anderson i glumca i režisera Charlieja Chaplina. Često bi, kaže Roth, dobivao i narudžbe za časopise Harper’s Bazaar i Vogue, i kasnije za The New Yorker, no – kako je postajao sve uspješniji i slavniji – rutinski je birao svoje vlastite modele.
Jedan od njih
je američki vođa za građanska prava Julian Bond, koji danas predsjeda jednom
nacionalnom organizacijom za građanska prava. Prvi ga je put Avedon
fotografirao 1963., kada su mu bile 23 godine. "Znali smo ga prvenstveno kao modnog fotografa. Zato smo bili vrlo
impresionirani kad je, kao takav, posvetio toliko vremena fotografirajući nas,
koji nismo vezani uz modu" - sjeća se Julian Bond.
Radeći sa sve više ljudi izvan svijeta mode, Avedon je dokumentirao ne samo pokret za građanska prava, već i američki anti-ratni pokret tijekom Vijetnamskog rata. 1976. godine fotografirao je 69 osoba, neke od najmoćnijih Amerikanaca, za fotografski esej u časopisu Rolling Stone, pod nazivom “The Family,” “Obitelj.” Svaki od tih portreta uključen je u izložbu “Portreti moći.” Kustos Paul Roth kaže da je Avedon putovao po Sjedinjenim Državama kako bi u svom projektu okupio presjek američke moćne elite: ljude iz vlade, radničkih sindikata, medija, prava, one koji su predstavljali moć.
Prije četiri godine, tijekom posljednje predsjedničke kampanje, započeo je sličan projekt nazvan “Demokracija” za časopis The New Yorker. Fotografirao je delegate na konvencijama obaju političkih stranaka, te aktiviste poput filmaša Michaela Moorea i glumca Seana Penna, i političare poput Karla Rovea te mladića koji se tada kandidirao za Senat, Baracka Obamu. A vidio je i ključni govor Baracka Obame na ovogodišnjoj konvenciji Demokratske stranke.
"Smatrao je jasnim da će se Obama jednoga dana kandidirati za predsjednika i možda pobijediti. Zato je tada, na samom kraju svog portfelja, odlučio da će njegova posljednja slika biti ona senatora Obame" - kaže Paul Roth.
Zaista, Obamin portret je među posljednjim fotografijama koje je izradio Richard Avedon. Ovaj je umjetnik preminuo od izljeva krvi u mozak 1. listopada 2004. godine, prije nego što je uspio završiti projekt “Demokracija.” Te je fotografije tjednik The New Yorker objavio posthumno, stavivši portret Baracka Obame na posljednje mjesto, baš kao što je to želio Avedon. Ona je i jedna od posljednjih eksponata izložbe u galeriji Corcoran.