Linkovi

“Dobri bankar Amerike,” Amadeo Pietro Peter Giannini


Americi je poznat kao “America’s Banker.” Časopis American Bankerpriznao ga je kao jednog od pet najutjecajnijih bankara 20. stoljeća.A časopis Timeimenovao jednim od “graditelja i titana” prošlog stoljeća, uvrstivši ga, kao jedinog bankara, na svoju uglednu listu “Stotinu najvažnijih ljudi 20. stoljeća.”

Otac Amadea Gianninija došao je u Ameriku, u Kaliforniju, tijekom “zlatne groznice,” sredinom 19. stoljeća, iz Ligurije, iz okolice Genove.Vratio se u Italiju, po suprugu, i s njom, nakon samo šest tjedana poznanstva, tek izgrađenom transkontinentalnom željeznicom, g. 1869. stigao natrag u Kaliforniju.Par se skrasio u San Joseu.G. 1970., rodio im se sin Amadeo.Bit će jednako spreman preuzimati rizike kao i njegovi roditelji.Ali znate onu – tko riskira...

Amadeo vrlo rano gubi oca, zbog dolara, doslovno – jednog dolara.Naime,čovjek koji je Amadeovom ocu bio dužan jedan dolar, u kavgi koja je izbila zbog duga, ispalio je hitac na Gianninija-oca.

Sa 14 godina Amadeo napušta školu kako bi se priključio biznisu svog očuha, u veleprodaji voća i povrća.Kad su mu bile 32 godine, počinje njegova druga, bankarska karijera.Priključuje se Columbus Savings & Loan Society, maloj banci u North Beachu, ali ubrzo je napušta, razočaran tipičnom praksom tadašnjih banaka – odbijale su izdavati zajmove siromašnim, ali marljivim doseljenicima i umjesto toga služile samo bogatim klijentima. Posudivši od očuha i brata, Amadeo Giannini je, u listopadu 1904. godine, točno preko puta Columbus Savings & Loan, u San Franciscu, osnovao vlastitu banku, Bank of Italy, u jednom na brzinu adaptiranom saloonu.Šank je koristio kao šalter, čak je i pipničara zadržao kao blagajnika.Išao je od vratiju do vratiju i zaustavljao ljude na ulicama, govoreći im što sve za njih može učiniti njegova banka.

Amadeo Giannini je otvorio banku za zanemarenog, nepriznatog, “malog čovjeka.”Tog prvog dana, depozit u banku iznosio je blizu devet tisuća dolara, za ono vrijeme – 1904. godine – enormna svota.Tijekom prve godine poslovanja, depoziti su iznosili preko 700.000 dolara (trinaest i pol milijuna prema vrijednosti dolara 2002. godine).

Kako je banka rasla tako se širila i riječ o poštenju Amadea Gianninija.Giannini nije svoje mušterije sudio po tome koliko novaca imaju nego po njihovim karakterima.Stisak ruke bio je najčešće dovoljan za izdavanje zajma.

Onog ranog jutra 18. travnja 1906., kad je snažan potres izbacio iz kreveta žitelje San Francisca, pa tako i Amadea Gianninija, on se hitro obukao, upregao konje u kola puna povrća, uzeo ih je od očuha, i uputio se do svoje banke, Bank of Italy, sada stare dvije godine.Prekapajući po ruševinama, uspio je izvući novca i zlata i vrijednosnih papira, u vrijednosti od dva milijuna dolara, natovariti na kola i povrćem pokriti resurse svoje banke i vratiti se doma, u tada ruralni i sigurniji San Mateo, koji nije bio zahvaćen požarima.U danima nakon katastrofe, čovjek poznat svima samo po svojim incijalima – A. P. – krenuo je putem koji je u šoku ostavio druge bankare San Francisca.U talijanskoj četvrti grada, u North Beachu, A.P. je, za svoj radni stol, na otvorenome, postavio dasku između dva bureta, primao pologe i “na pogled i potpis” izdavao pozajmice, svojim sugrađanima, “malim ljudima” u doseljeničkim zajednicama Jugoslavena, Rusa, Meksikanaca, Portugalaca, Grka, Kineza...Svaka je pozajmica opet bila zaključena stiskom ruke; godinama kasnije, Giannini je s ponosom isticao da je svaka, do zadnje, bila i vraćena.

Dok su drugi bankari čvrsto vjerovali da njihove banke moraju ostati zatvorene u danima nakon potresa, kako bi se procjenila šteta, Giannini, uvijek na strani malog čovjeka, pohitao je pomoći pojedincima, mahom vrijednim imigrantima, da ponovno izgrade svoje živote i svoje male biznise.Giannini je cijelom San Franciscu objavio da će se grad dići iz pepela.Svoj je biznis temeljio na otvorenosti i povjerenju i reputaciju stekao ulažući, značajno, u gospodarski oporavak grada.Posuđivao je svakome tko je pokazao ozbiljan interes za ponovnu izgradnju San Francisca.

I dok je većina drugih banaka svoja vrata zatvarala u tri sata popodne, Giannini je svoje banke držao otvorenima do devet, deset sati navečer, za radnike.

Do 1916. godine, Giannini je proširio svoje poslovanje i u Kaliforniji otvorio nekoliko podružnica banke.G. 1928., Giannini je svoje različite interese konsolidirao u divovsku holding-kompaniju – TransAmerica Corporation.Dvije godine kasnije, udruživanjem dviju financijskih institucija, njegova Bank of Italy postala je Bank of America.S vremenom, ona će postati najveća banka u Sjedinjenim Državama. (U jednom razdoblju, TransAmerica je bila većinski dioničar u Bank of America, ali Kongres ih je zakonskom odredbom odvojio kako bi osujetio ambicije Gianninija.) Kao mjerilo uspjeha, Bank of Americaje preživjela, uspješno, tešku gospodarsku krizu tridesetih godina, financirajući kalifornijsku industriju i poljoprivredu, naročito njenu proizvodnju vina. Istovremeno, ohrabrivao je građane San Francisca da novac stavljaju na banku, bilo koju, jer će time pomoći široj zajednici, pomoći u izgradnji domova, škola, farmi, otvaranju radnih mjesta.

Liberal u području koje se često smatra konzervativnim, Giannini je pomagao i filmskoj industriji -Mary Pickford, Charlieju Chaplinu, Douglasu Fairbanksu i Griffithu da krenu s United Artists, a kad je Disney prekoračio budžet za Snjeguljicu, za dva milijuna dolara, Giannini ga je izvukao iz duga.Usred gospodarske krize, on je bio i taj koji je potaknuo izgradnju Golden Gate Bridgea.“Most nam treba,” rekao je Giannini nakon što je saslušao glavnog inženjera Josepha Straussa i postao financijski jamac slavnog mosta. Bank of America kupila je obveznica u vrijednosti od šest milijuna dolara, što je Straussu omogućilo početak projekta.Tijekom Drugog svjetskog rata Giannini je financirao industrijalca Henryja Kaisera, poznatog kao “oca suvremene američke brodogradnje,” i njegove ratne napore, a poslije rata posjetio Italiju i pomogao u ponovnoj izgradnji ratom uništenih Fiatovih tvornica.

Gianniniju, čovjeku koji je svoje snove i ciljeve slijedio pridržavajući se uvijek i čvrsto svojih načela i uvjerenja, možemo zahvaliti za mnoge suvremene načine bankarskog poslovanja i za mnoge bankarske usluge – na raspolaganje i dostupne svakome i svima, ne samo bogatima.Giannini je bio tvorac podružnog bankarstva, uveo ili bio rani zagovornik hipotekarnih zajmova, auto i raznih drugih kredita.

Sin doseljenika pružao je usluge drugim doseljenicima kad to nije htjela niti jedna druga banka.Izgradio je ogromno bankarsko carstvo na zapadu Amerike, poticao i pothranjivao rast i razvoj Kalifornije i stvorio nacionalni sustav podružnica kako bi služio običnim ljudima.

Na stotine običnih ljudi i došlo je Gianninija ispratiti na vječni počinak kad je umro, trećeg lipnja 1949. godine, u dobi od 79 godina. U trenutku smrti, vrijednost sve njegove imovine iznosila je manje od 500.000 dolara.Mogao je biti milijarder, ali prezirao je veliko bogatstvo i novce – vjerovao je da bi ga to udaljilo od ljudi koji su od njega trebali usluge.Godinama je odbijao plaću, a kad mu je jedne godine priređeno iznenađenje u vidu bonusa od milijun i pol dolara, odmah je tu svotu darovao Universityof California.“Svrbež novca gadna je stvar,” rekao je jednom prilikom bankar, poduzetnik i filantrop Amadeo Pietro Peter Giannini, “ja nikad nisam imao tih problema.”

XS
SM
MD
LG