Glavna skupština Ujedinjenih naroda glasanjem se izjasnila da će od Međunarodnog suda pravde zatražiti savjetodavno mišljenje o tome da li je kosovsko proglašenje neovisnosti od Srbije početkom ove godine bilo provedeno u skladu s međunarodnim zakonom.
Ovu je odluku Glavna skupština izglasala sa 77 glasova 'za,' 74 suzdržanih i šest protiv. Brojne zemlje koje su se izjasnile kao suzdržane ili koje su bile protiv ove rezolucije upućivanja problema sudu, kao razlog svoje odluke navele su činjenicu da je Srbija stavila jedno suštinski političko pitanje pred sudsko tijelo – Međunarodni sud pravde u Hagu koji je sudsko tijelo Ujedinjenih naroda.
Sjedinjene su države bile jedna od šest država koje su glasale protiv ove rezolucije. Rosemary Di Carlo, predstavnica u skupštini, a inače podtajnica u Uredu Državnog tajništva za europska i euroazijska pitanja, rekla je da bi zahtijevati od suda savjetodavno mišljenje o ovom pitanju bilo i 'nepotrebno i beskorisno' te dodala da su Sjedinjene Države uvjerene da je priznanje kosovske neovisnosti od strane sve većeg broja zemalja u skladu s međunarodnim zakonom.
"Praktički gledano, odluka koja je donešena o Kosovu je nepovratna. Četrdeset osam zemalja je priznalo Kosovo kao neovisnu državu, među njima dvadeset dvije od ukupno 27 članica Europske unije," rekla je Di Carlo.
No, Južna Afrika – koja je podržala rezoluciju – kaže da kosovsko priznanje nije kraj priče. Veleposlanik te zemlje u Ujedinjenim narodima, Dumisani Kumalo, pojašnjava: "I dok je možda istinito da je 48 zemalja priznalo Kosovo, važno je primijetiti i da 144 zemlje ove Skupštine to nisu odlučile."
Jedna od zemalja koje se nisu izjasnile je Britanija. Britanski veleposlanik pri UN-u John Sawers je rekao da, iako njegova vlada snažno podržava ovaj međunarodni sud, ona istovremeno ispituje svrhu ovog zahtjeva Srbije: "Mi se pitamo od koje je koristi taj upit. Savjetodavno mišljenje ne može samo po sebi odrediti status Kosova."
Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić predstavio je ovu rezoluciju Skupštini, rekavši da bi glasanje protiv nje značilo da se – jednom kada su separatisti bilo koje zemlje u svijetu obranili jedinstvenost svog konačnog cilja – više ništa ne može učiniti.
Kosovski ministar vanjskih poslova Skender Hyseni prošlog je tjedna rekao da bi usvajanje ove rezolucije moglo naškoditi budućim odnosima Kosova i Srbije i usporiti priznavanje njegove zemlje u drugim glavnim gradovima.
Analitičari kažu da bi mogla proći jedna do dvije godine prije nego što Međunarodni sud pravde donese svoju odluku. Zbog toga su neki diplomati izrazili zabrinutost da takva odgoda nije u interesu stabilizacije južnog Balkana.