Na burzama u Aziji i danas se nastavlja pad cijena dionica koji je jučer potresao tržišta diljem svijeta. Vodeći burzovni pokazatelj u Japanu, Nikkei indeks, danas je već pao za 5 posto nakon jučerašnjih 4 posto. Najveće padove jučer su doživjele burze u Europi i u zemljama u razvoju. Svih 18 zapadnoeuropskih burzi doživjelo je jak pad cijena dionica – u Parizu 9, u Frankfurtu 7 i u Londonu za gotovo 9 posto, što je najviše za tu burzu u zadnjih dvadesetak godina. Ruski burzovni indeks pao je za 19 posto, a i u Rusiji i u Brazilu poslovanje je nakratko bilo obustavljeno.
Panična prodaja dionica uslijedila je nakon vikenda u kojemu je nekoliko središnjih banaka poduzelo korake u cilju sprečavanja povlačenja ušteđevina iz banaka. Akcijama vlada spašene su jedna njemačka i jedna nizozemska banka. Euro – moneta koja se koristi u 12 zemalja Europske unije – jučer je pao za rekordnih 6 posto u odnosu na japanski jen, a jako je pao i u odnosu na dolar, najniže u zadnjih 14 mjeseci. Zlatu je cijena skočila za 5 posto, a nafti pala na ispod 89 dolara po barelu, najniže u zadnjih 8 mjeseci.
U New Yorku, industrijski prosjek Dow Jones ponedjeljak je završio s 370 bodova manje i, po prvi put nakon četiri godine, ispod 10 tisuća. No, to je bio oporavak u odnosu na 800 bodova koliko je izgubio ranije tokom dana. Ekonomisti očekuju brzu akciju na smanjenju globalnih kamatnih stopa kao dio koordinirane strategije održavanja rasta ekonomija. Mnogi stručnjaci kažu da je američko gospodarstvo već 'otklizalo' u recesiju s obzirom da je burza izgubila 30 posto u odnosu na listopad prošle godine, a i malopotrošnja se usporava.
Predsjednik Europske središnje banke Jean-Claude Trichet izjavio je da će europskim bankama biti osigurana financijska sredstva ako će to biti neophodno za njihovo spašavanje. Inače, petnaest ministara financija Europske unije okupilo se na dvodnevnoj raspravi u Luksemburgu u cilju koordinacije odgovora na financijsku krizu. Nekoliko europskih zemalja, uključujući Irsku, Grčku i Njemačku, već je obećalo neograničeno jamstvo vlade za štedne uloge građana.
U međuvremenu, na Islandu, premijer Geir Haarde objavio je da je ta zemlja sučeljena s mogućim bankrotom zbog kreditne krize. Islandski premijer je parlamentu poslao prijedlog vrlo jakih hitnih mjera koje bi omogućile vladi da preuzme kontrolu nad bankama.
A, u Sjedinjenim Državama, dužnosnici potiču financijske institucije da počnu ponovno izdavati zajmove. Središnja banka je objavila da će udvostručiti količinu novca dostupnog bankama na 900 milijardi dolara do kraja ove godine u sklopu svog programa hitne zajmovne pomoći. U međuvremenu, najbliži financijski savjetnici predsjednika Busha kažu da rade na raznim načinima obnavljanja povjerenja u financijska tržišta. Dužnosnici ministarstva financija najavili su moguće održavanje skupa ministara financija skupine G-7 u Washingtonu, kako bi se planirao koordinirani odgovor na krizu.
S globalnim stezanjem kredita i – kako izgleda – sve bržim padom cijena dionica, korporacijski ekonomisti u Sjedinjenim Državama u sve većem broju izražavaju mišljenje da je američko gospodarstvo u recesiji. Na skupu Nacionalne udruge za poslovnu ekonomiju, u Washingtonu, jučer se čulo da, s daljnjim padom cijena na stambenom tržištu, zamrznutim kreditnim tržištima i usporavanjem malopotrošnje, pitanje više nije je li gospodarstvo u recesiji nego koliko će ona trajati. Prema ekonomskim prognozama, najbolji mogući ishod je blagi porast gospodarskog rasta u 2009. s 2,7 posto rasta u drugom tromjesečju te godine.
