Sjedinjene Države jedina su razvijena zemlja koja nema obvezno zdravstveno osiguranje za sve građane. Posljedično, najskuplji sustav medicinske skrbi u svijetu ostavlja 17 posto stanovnika SAD nezbrinuto.
SAD godišnje troše na medicinsku skrb prosječno 6,5 tisuća dolara po glavi stanovnika. Francuska, isto tako visoko razvijena zemlja, troši pola od toga, a svojim građanima pruža bolju skrb u rasponu od brige za trudnice pa do bolesnika koji zahtijevaju dugotrajno liječenje. Sjedinjene Države imaju jedan od najskupljih zdravstvenih sustava u svijetu, no rangirane su tek na 29. mjesto u svijetu po očekivanoj životnoj dobi.
Sve zapadnoeuropske zemlje rangirane su bolje od Amerike po gotovo svim zdravstvenim pokazateljima. Međutim, europske zemlje imaju obvezno zdravstveno osiguranje za sve stanovnike, dok je u Sjedinjenim Državama zdravstveno osiguranje stvar osobnog izbora, često ovisna o dobroj volji poslodavaca.
U zadnjih šest godina, cijene zdravstvenog osiguranja rasle su četiri puta brže od rasta plaća. Trenutno 47 milijuna američkih građana nema nikakvo zdravstveno osiguranje, dok ih 25 milijuna ima nedostatno osiguranje, odnosno velik dio svojih medicinskih troškova moraju snositi sami.
Jedna studija Sveučilišta Harvard pokazala je da računi za medicinsku skrb igraju značajnu ulogu u polovini slučajeva osobnog bankrota, pogađajući godišnje 2 milijuna Amerikanaca.
Amerika troši godišnje dva bilijuna dolara – 16 posto bruto društvenog proizvoda – na zdravstvenu skrb, a trend je u porastu. Trenutno oko četvrtina ukupne potrošnje savezne vlade odlazi na zdravstvenu skrb što je daleko više nego u drugim razvijenim zemljama. Predsjedatelj Središnje banke Ben Bernanke nedavno je upozorio da će do 2050. na potrošnju u zdravstvenoj skrbi otpadati 50 posto ukupne potrošnje američke savezne vlade.
Troškovi i dostupnost zdravstvene skrbi značajno su pitanje i za predsjedničke izbore u studenom. Obojica predsjedničkih kandidata slažu se da je reforma sustava zdravstvene zaštite jedan od najvećih izazova s kojim se sučeljava Amerika.No, debata objelodanjuje i klasične ideološke razlike između dviju stranaka: republikanski kandidat John McCain želi da potrošači sami budu odgovorni za pribavljanje vlastitog zdravstvenog osiguranja u koju svrhu bi im on, kao predsjednik, pomogao pružanjem porezne olakšice u visini od pet tisuća dolara. Prosječno zdravstveno osiguranje, međutim, košta američku obitelj 12 tisuća dolara godišnje, odnoseći joj četvrtinu prosječnog ukupnog godišnjeg dohotka i koštajući svake godine sve više u apsolutnim i relativnim iznosima.
Osiguravatelji trenutno imaju mogućnost odbiti kao korisnika osobu s postojećim zdravstvenim problemom, a isto tako mogu – prema vlastitoj ocjeni - odbiti platiti određene zahvate postojećim osiguranicima.
Paradoksno je da Sjedinjene Države, uz jedan od najgorih sustava zdravstvene zaštite u svijetu, istodobno imaju i najbolju medicinu u svijetu, uz istraživanja kojima se teško može naći premca.
Europljani – sa svojim obveznim i sveobuhvatnim sustavima zdravstvene skrbi – pokušavaju stvoriti, po uzoru na Sjedinjene Države, akademske institucije koje objedinjuju pružanje medicinskih usluga sa znanošću i istraživanjima, poput sveučilišta Johns Hopkins ili Stanford, te kliničke bolnice Massachusetts General.