Pogoršanje odnosa između Ukrajine i Rusije ubrzalo se nakon što je Kijev stao na stranu Gruzije tijekom prošlomjesečnog sukoba u Južnoj Osetiji. To se pogoršanje poklapa s istjecanjem bilateralnog Sporazuma o prijateljstvu, suradnji i partnerstvu, raticificiranog u travnju 1999-te. Taj će strateški desetogodišnji sporazum biti automatski produžen, osima ako Ukrajina ili Rusija objave da to ne žele učiniti.
Početak listopada je rok za objavljivanja takve namjere. Premda promatrači kažu da će ugovor vjerojatno biti produžen, političari, stručnjaci i vojni dužnosnici na obje strane razmatraju sporazum. S jednog takvog skupa iz Moskve izvješćuje Peter Fedynsky.
Sporazum o prijateljstvu bio je pred iskušenjima posljednjih mjeseci, tijekom kojih se Ukrajina pokušavala približiti NATO savezu, i Kijev je optužio Rusiju da pokušava destabilizirati područje Krima izdavajući putovnice stanovnicima ruske nacionalnosti tog ukrajinskog poluotoka.
Govoreći na stručnoj konferenciji u Moskvi, bivši
komandant ruske crnomorske flote admiral Igor Kasatonov, rekao je da Sporazum o
prijateljstvu garantira nepovredivost ukrajinskih granica, te je također
izrazio zabrinutost zbog toga što se ukrajinski vojnici osjećaju dobrodošlim u
NATO krugovima. Kasatonov je dodao da je Ukrajina nezamjenjivi partner na
geostrateškom raskrižju ruskih ekonomskih i prometnih interesa, te da se zbog
toga Rusija mora izboriti za Ukrajinu.
Admiral je rekao da se Rusija mora boriti u specifičnim i konkretnim uvjetima, prvo koristeći ruske institucije, te Rusija mora zadržati čvrstu poziciju te, u cilju zaštite svojih interesa, ne smije ni najmanje odstupiti. Također, prema admiralu Kasatonovu, nastavak prisustva ruske crnomorske flote u ukrajinskoj luci Sevastopolj ovisi o produženju sporazuma koji on zagovara.
Mnogi učesnici konferencije izrazili su zabrinutost što u Ukrajini ukrajinski jezik polako istiskuje ruski, premda je voditelj konferencije Konstantin Zatulin nedavno rekao da se uporaba ruskog jezika širi te da dugoročno nije ugrožena. Ruski pravoslavni svećenik Georgiy Riabykh ponovio je percepciju da Ukrajina promiče svoj jezik, kulturu i povijest na uštrb ruskog. Nakon što je osudio ukrajinske političare zbog navodnog miješanja u pitanja crkve, on je pozvao rusku državu da izgradi jedinstvenu pravoslavnu kulturu u Rusiji, Ukrajini i drugim državama.
Član ruskog parlamenta Konstantyn Zatulin odbacio je tu sugestiju kao kršenje odvojenosti crkve i države. Georgiy Riabykh rekao je da dobrobit moderne Rusije ovisi o njenim vezama s povjesnim teritorijem Rus, državom koja je postojala prije tisuću godina i čiji su vladari iz Kijeva osnovali mnoge ruske gradove. Svećenik je rekao da interes koji Rusi imaju u Ukrajini i Bjelorusiji nemaju ništa zajedničko s obnavljanjem imperijalističkih interesa, ili želji za očuvanjem širokog teritorija s velikim poljoprivrednim, geostrateškim, geopolitičkim i ekonomskim značajem.
Pravi je razlog nužnost zaštite civilizacijskog zajedništva Ukrajine i Rusije, tako da se ruska nacionalna osviještenost može i dalje kanalizirati u zdravom pravcu. Član ukrajinskog parlamenta Dmytro Tabachnyk rekao je da ankete javnog mišljenja pokazuju da Ukrajinci imaju loše mišljenje o ruskom djelovanju tijekom nedavnog sukoba s Gruzijom.
Tabachnyk kaže da prema anketama svaki četvrti Kijevljanin ima lošije mišljenje o Rusiji nakon gruzijskog sukoba, dok je svaki deseti ima bolje. Ukrajinski zakonodavac je dodao da bi neproduženje Sporazuma o prijateljstvu potkopalo pozicije ukrajinskih intelektualaca i političara koji podržavaju neutralnost Ukrajine po pitanju NATO-a.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova
nedavno je objavilo priopćenje prema kojem Ukrajinsko nastojanje za brzim
ulaskom u NATO povrjeđuje duh bilateralnog Sporazuma prijateljstva kao i ruske
interese. Odgovor ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova kaže da Moskva može
doprinijeti poboljšanju njihovih veza ako shvati da je odluka Ukrajine o
pristupu Europskoj uniji i NATO-u nepromjeljiva.