Produžen životni vijek jedan je od velikih uspjeha našeg doba, ali, on dolazi uz priličnu cijenu. Troškovi zdravstvene skrbi u razvijenim zemljama rastu bržim tempom od ekonomije, pa, kako kažu stručnjaci, osiguravanje kvalitetne zdravstvene skrbi postaje jedan od najvećih izazova današnjice.
Američki Ured za popis stanovništva navodi da je broj stanovnika starijih od 65 godina najveći u pisanoj povijesti. Ali, s produženjem očekivane životne dobi, koju donose medicinska i tehnološka dostignuća, rastu i očekivanja pacijenata od usluga zdravstvene skrbi, što prenapreže sisteme zdravstvene skrbi diljem svijeta. Zamjenik američkog ministra zdravstva Joxel Garcia kaže:
"Svjetsko stanovništvo sada broji više od šest i pol milijardi ljudi, a očekujemo da će taj broj rasti. Velik dio te populacije je starije dobi – ljudi stariji od 65 godina."
CIA-jina publikacija "The World Factbook" u svibnju ove godine pokazuje da je 22 posto stanovnika Japana starije od 65 godina; Zapadna Europa je odmah iza – svaki peti talijanski i njemački građanin je stariji od 65 godina. S 18 posto, Bugarska i Hrvatska predvode Istočnu Europu po postotku vremešne populacije. S 12 i pol posto, Sjedinjene Države imaju najmanji broj starijih osoba među razvijenim zemljama. Starenje populacije samo po sebi je velik uspjeh – to znači da ljudi žive dulje. Ali, troškovi zdravstvene skrbi vrtoglavo rastu. Potrošnja na zdravstvenu skrb najveća je pojedinačna komponenta američke potrošnje – više od troškova za stanovanje ili prehranu. Dr. Garcia kaže da rastući troškovi zdravstvene skrbi predstavljaju izazov diljem svijeta:
"To je postalo ogromno pitanje za sve zemlje u smislu formuliranja zdravstvene politike, programa i načina provođenja promjena."
Godišnja zdravstvena potrošnja u zemljama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj – među kojima su neke od najbogatijih zemalja u svijetu - za dva posto nadmašuje stopu ekonomskog rasta, ostavljajući sve manje novca za druge troškove. Američka Središnja banka izvješćuje da četvrtina savezne potrošnje u Sjedinjenim Državama odlazi na zdravstvene programe. Do 2050, na to će odlaziti gotovo pola potrošnje iz saveznog proračuna. Londonska konzultantska tvrtka McKinsey procjenjuje da će do 2100. Britanija trošiti 66 posto svog bruto nacionalnog dohotka na zdravstvenu skrb ukoliko ne obuzda tu potrošnju. Pomoćnik ministra zdravstva Garcia ističe da se ne radi samo o skupim hi-tech medicinskim procedurama koji podižu troškove zdravstvene skrbi; on kaže da je osobna odgovornost pojedinaca za održavanje vlastitog zdravlja ključ sniženja troškova zdravstvene skrbi:
"Mnogo ljudi u svijetu misli da uvijek postoji lijek, procedura, kirurški zahvat ili neki drugi oblik liječenja koji će im pomoći kad nastupi bolest. No, svi moramo postati puno odgovorniji u održavanju svog zdravlja boljom prehranom, tjelovježbom, smanjenje pušenja i slično."
Zdravstveno prosvjećivanje, različiti programi održavanja zdravlja koje pružaju poslodavci, te prevencija igraju ogromnu ulogu u općem smanjenju potrošnje u zdravstvu, kaže dr. Garcia.