Vrhunac vrlo intenzivne sezone uragana na Atlantskom oceanu je iza nas i već se zna da je ovogodišnji broj jakih tropskih oluja veći od prosjeka. Zbog posljednjeg u nizu - uragana Ike – tisuće stanovnika priobalja Meksičkog zaljeva, u američkim južnim saveznim državama, ostalo je bez struje, pa i bez domova, a stanje u karipskim državama, posebice na Haitiju, još je mnogo gore. Jedna nova studija ustanovila je da uragani postaju sve jači, a da bi krivac za to moglo biti – globalno zatopljavanje.
Uragan Ike – koji su meterorolozi nazivali 'čudovišnom olujom' – bio je treći veliki uragan s Atlantika ove sezone. Znanstvenici Državnog sveučilišta Floride i Sveučilišta Wisconsin izvješćuju u časopisu Nature da najjače tropske oluje postaju – sve jače. Oni su analizirali podatke sa satelita i iz drugih izvora tijekom petnaest godina, koji su se odnosili na gotovo 200 tropskih oluja.
Prije tri godine, jedna druga studija pokazala je gotovo udvostručenje broja najjačih uragana.
Autorica te studije, Judith Curry, sa Georgia Institute of Technology, povezala je pojačavanje intenziteta oluja s toplijom površinom oceana izazvanom dijelom globalnim zatopljavanjem zbog ljudskih djelatnosti.
"To su oluje mnogo jačeg intenziteta, većih brzina vjetrova … odnosno – uragani četvrte i pete kategorije," kaže Curry.
Ona kaže da će se taj trend nastaviti: "Vjerujem da ćemo u slijedećih 25 godina vidjeti nad sjevernim dijelom Atlantika takvu uragansku aktivnost kakva još nije zabilježena."
Ne slažu se svi s takvom interpretacijom, ali nalazi studija pothranjuju rasprave o globalnom zatopljavanju.
Jeffrey Halverston, sa Sveučilišta Maryland, smatra da vjerojatno postoji utjecaj globalnog zatopljavanja na oluje, ali da je za sada teško točno odrediti taj utjecaj. On objašnjava kako nastaju uragani:
"Vrlo brzo … topla voda je 'gorivo' za uragane. Voda isparava, para se kondenzira i oslobađa toplinu, stvarajući u oluju. To je tok energije iz oceana u atmosferu. Što je toplija voda, to više ona isparava, to brže radi 'motor' oluje, jer je isparavanje 'gorivo'. Temperaturu oceana možete usporediti s oktanskom jačinom benzina," kaže Halverston.
S druge strane, Chris Landsea, iz Nacionalnog centra za uragane, kaže da je – po njegovom mišljenju - utjecaj globalnog zatopljavanja na uragane vrlo, vrlo mali. On tvrdi da su snažnije oluje rezultat klimatske varijabilnosti i prirodnih vremenskih ciklusa.
Halverston se slaže da postoji ciklički obrazac ali, ističe da najnovija studija daje do sada najbolje podatke i definitivno ukazuje na trend pojačavanja oluja koji bi mogao biti povezan s globalnim zatopljavanjem.