Na vrhu dnevnog reda
nedavnih sastanaka predsjednika Georgea Busha i europskih čelnika bilo je
pitanje iranskog nuklearnog programa, za koji Zapad smatra da mu je cilj
proizvodnja atomskog naoružanja.
Američki je predsjednik u svakom od europskih glavnih gradova koje je
posjetio ponovio da su - kada je u pitanju sprečavanje Teherana da se domogne
takvog oružja - 'otvorene sve opcije'.
Europske su zemlje podržale uvođenje novih sankcija protiv Irana. Stručnjaci su vrlo podvojenih mišljenja o sadašnjoj strategiji.
Iran se za vrijeme europske turneje
predsjednika Busha često spominjao. I
na tiskovnoj konferenciji u Londonu – na kraju turneje – predsjednik Bush je
ponovio istu poruku. "Potrebno je izvršiti dovoljan pritisak
da se problem riješi diplomatskim putem.
Ta je opcija za mene na prvom mjestu.
No, Iran mora shvatiti da su sve opcije otvorene".
A te opcije uključuju i strože sankcije kao i daljnju izolaciju Irana – ako nastavi s obogaćivanjem urana. Ukoliko Iran promijeni ponašanje - zapadne zemlje obećale su pomoć u razvoju nuklearne energije u civilne svrhe te pojačane poslovne veze s Iranom. Britanski premijer Gordon Brown je na tiskovnoj konferenciji s američkim predsjednikom upozorio iranske čelnike da je vremena sve manje. "Ako Iran nastavi s ignoriranjem rezolucija Ujedinjenih naroda, ako nastavi s ignoriranjem naših ponuda za partnerstvom, neće nam preostati drugo nego da pooštrimo sadašnje sankcije. Britanija će pozvati Europu da podrži nove sankcije i Europa će se s time složiti".
Ali, Iran ne pristaje na prijedloge Zapada. Zamjenik šefa iranske diplomacije prije nekoliko je dana izjavio da će se obogaćivanje urana nastaviti. Ali Reza Nourizadeh iz londonskog Centra za arapske i iranske studije kaže da Zapad mora ostati čvrst u svom stavu prema Teheranu. "Ovaj put, predsjednik Bush i premijer Brown, kao i drugi europski čelnici, pokazali su Iranu da su odlučniji nego prije, te da će ovaj prijedlog biti posljednji. Uzmi ili ostavi".
Zato Reza Nourizadeh smatra da će Iran sada, možda, i početi pregovarati u dobroj vjeri. Drugi nisu baš sigurni da će se to dogoditi. Michael Cox iz London School of Economics upozorava da je međunarodna zajednica i danas prilično podvojena kada je u pitanju pooštravanje sankcija prema Teheranu. Zbog toga su – kaže Cox – sveobuhvatne stroge sankcije i dalje upitne. " Barel nafte košta između 135 i 140 dolara. Rusija i Kina, stalne članice Vijeća sigurnosti, ne žele da se Iranu uvode sankcije. Za sankcije nisu zagrijane niti neke europske zemlje, recimo Francuska i Njemačka. Zbog svega toga, bit će teško uvesti zaista ozbiljan režim sankcija".
Michael Cox kaže da Iran svoju samouvjerenost temelji pogotovo na činjenici da je nafta sve skuplja. Što se tiče vojne intervencije protiv režima u Teheranu – Europa joj se oštro protivi, kaže Michael Cox. Inače, Teheran tvrdi da je svrha njegova nuklearnog programa isključivo mirnodopska. Mnogi u međunarodnoj zajednici međutim ne vjeruju tim tvrdnjama i upozoravaju da će Iran možda vrlo skoro posjedovati nuklearno naoružanje.
