Ruske odnose s neovisnim zemljama koje su nastale raspadom Sovjetskog Saveza često obilježavaju sukobi, a napori Moskve da upotrijebi svoj utjecaj u regiji doveli su i do napetosti sa Zapadom, poglavito dok NATO prima nove članice iz nekadašnje sovjetske sfere utjecaja. Jedan viši američki diplomat koji je posjetio Moskvu pozvao je Rusiju da primjeni politiku nemiješanja u odnosima s bivšim članicama Sovjetskog Saveza tvrdeći da bi davanje veće slobode tim zemljama, u kreiranju njihove vanjske i ekonomske politike, išlo u prilog Rusiji.
David Merkel novi je zamjenik američke državne tajnice za europska i euroazijska pitanja. Merkel naglašava važnost suverenog prava svih bivših sovjetskih republika da vode vlastitu unutrašnju i vanjsku politiku. On vjeruje da se američki interes u regiji, koju Moskva smatra svojom sferom utjecaja, ne sukobljava s ruskim. "Rusija bi bila u boljim odnosima s nekima od susjeda kad bi uvidjela da oni imaju interes u razvijanju boljih odnosa s Europskom unijom, Sjedinjenim Državama, Kinom i drugim zemljama".
Sjedinjene Države podržavaju napore Ukrajine i Gruzije za razvijanje bližih odnosa s NATO savezom unatoč protivljenju, ne samo Moskve, nego i većine stanovnika Ukrajine. David Merkel priznaje da postoji takvo protivljenje, ali i dodaje da je NATO uvjerio skeptike u drugim istočnoeuropskim zemljama da se priključe savezu.
On kaže da bi NATO donio stabilnost i prosperitet na granice Rusije od čega bi Moskva imala koristi. "Zanimljivo je da su bivši aspiranti za članstvo sada dio NATO-a. Ruska trgovina s tim zemljama, poput Bugarske i Rumunjske se povećala, a postoje i brojni drugi primjeri".
Pa ipak, neovisno ruski politički analitičar, Alexander Konovalov, veću trgovinsku razmjenu pripisuje boljoj ekonomskoj politici, a ne članstvu u NATO-u. On upozorava da bi ulazak Gruzije u NATO dodatno pojačao napetosti u odmetnutoj gruzijskoj regiji Abkhaziji, te da bi to dovelo do pojačavanja separatizma u drugim nestabilnim područjima Kavkaza koja pripadaju Rusiji poput Čečenije i Ingušetije.
Konovalov kaže da je Moskva zabrinuta da bi ukrajinsko članstvo u NATO-u bilo ppraćeno Schengenskim sporazumom o kretanju ljudi i roba preko granica Europske unije. Taj sporazum, dodao je, mogao bi dovesti do izvjesnog zatvaranja na rusko-ukrajinskoj granici što bi škodilo ljudima s obje strane koji se oslanjaju na postojeće trgovinske veze dvije zemlje.
Konovalov vjeruje da bi brzi ulazak Ukrajine u NATO ili brzo skretanje u tom smjeru, dovelo do pucanja rusko-ukrajinskih veza. On kaže da proces približavanja Ukrajine Zapadu treba biti sinkroniziran sa sličnim procesom privlačenja Rusije. Konovalov se slaže s ocjenom Davida Merkela da je ekonomski razvitak povezan s građanskim vrijednostima poput jednakosti pred zakonom, nepovredivosti poslovnog ugovora, niske razine korupcije…jer one vode ka povjerenju ulagača.
Međutim, Konovalov kaže da ta veza nije jasna ljudima koji su živjeli u Sovjetskom Savezu. Rješenje je, smatra on, poticanje privatnog vlasništva.
Ruski analitičar kaže da s povećanjem broja privatnih vlasnika ljudi će bolje razumjeti da dosta ovisi o njima. Oni trebaju znati da im se imovina neće oduzeti, a ako postoji problem, oni bi trebali biti u mogućnosti dokazati vlasništvo na sudu. David Merkel ističe važnost prava na međunarodnoj razini, poglavito po pitanju distribucije energije, jer se to tiče Moskve kao velikog opskrbljivača, Europe kao potrošača te Ukrajine kao tranzitne zemlje. Merkel je, također, pozdravio suradnju s Moskvom po pitanjima kontrole oružja te podršku Rusije i Ukrajine rješenju napetosti u jednom dijelu Moldove.
Istodobno, američki diplomati kažu da bi istraga neriješenih ubojstava novinara trebala ostati jedan od prioriteta policijskih organa u Rusiji, Ukrajini i drugim zemljama nastalim raspadom Sovjetskog Saveza.